Melek je stvoren savršen, navodno bez greške kažem jer nije pouzdano je
li Šejtan ili Sotona od duhova/džinna, to ne znam, ali uzmimo da su
anđeli idealni.
Njima je lako, ne griješe, predodređeni su na dobro.
Ali
teško je biti čovjek zbog grijeha, koji nas udaljava od dobra. Veći
napor čini čovjek, veće djelo, na veće je pozvan, jer melek je gotovan
kao, a čovjek mora da se muči da bi nešto zaslužio, sa grijehom se muči
da bude savršen.
Zato možda Bog je tražio od meleka da ukažu
poštovanje Ademu/Adamu tako da kleknu (op.) pred njim, dakle Čovjek je
veći od anđela, ali pre svega čovjek koji se opire strastima, bježi od
njih, tu se ljudi razlikuju, pa su zavidni jedno na drugo, a svaki je
kriv sam sebi.
U hadisima nailazim na neke koji toleriraju grijeh
kao dato sudbinom i normalu, što nije baš dobro, već utješno, a opet
rečeno je ne griješite.
Dakle pozvani smo na svetost, treba se truditi ne griješiti, a ne prihvatati grijeh, tu je to negdje, a Bog će oprostiti.
Monday, April 25, 2016
Wednesday, February 17, 2016
Friday, January 8, 2016
Thursday, January 7, 2016
Nizami - Sedam princeza, bajke
Prva bajka indijske princeze o neispunjenoj ljubavi može se smatrati usporednim mojim doživljajima u ponirskim objavama sa onim svijetom.
Wednesday, December 16, 2015
Rim 1.25 ...istinu Božju zamjenili su lažju...
Rimljanima poslanica
svetog apostola Pavla
Glava 1
21. Jer kad poznaše Boga, ne proslaviše ga kao Boga niti mu zahvališe, nego zaludješe u svojijem mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo.
22. Kad se građahu mudri, poludješe,
23. I pretvoriše slavu vječnoga Boga u obličje smrtnoga čovjeka i ptica i četvoronožnijeh životinja i gadova.
24. Zato ih predade Bog u željama njihovijeh srca u nečistotu, da se pogane tjelesa njihova među njima samima;
25. Koji pretvoriše istinu Božiju u laž, i većma poštovaše i poslužiše tvar nego tvorca, koji je blagosloven vavijek. Amin.
26. Zato ih predade Bog u sramne slasti; jer žene njihove pretvoriše putno upotrebljavanje u besputno.
27. Tako i ljudi ostavivši putno upotrebljavanje ženskoga roda, raspališe se željom svojom jedan na drugoga, i ljudi s ljudima činjahu sram, i platu koja trebaše za prijevaru njihovu primahu na sebi.
28. I kao što ne marahu da poznadu Boga, zato ih Bog predade u pokvaren um da čine što ne valja,
29. Da budu napunjeni svake nepravde, kurvarstva, zloće, lakomstva, pakosti; puni zavisti, ubistva, svađe lukavstva, zloćudnosti;
30. Šaptači, opadači, bogomrsci, siledžije, hvališe, ponositi, izmišljači zala, nepokorni roditeljima,
31. Nerazumni, nevjere, neljubavni, neprimirljivi, nemilostivi.
32. A neki pravdu Božiju poznavši da koji to čine zaslužuju smrt, ne samo to čine, nego pristaju na to i onima koji čine.
Poslanica Rimljanima
1.
1. GNJEV BOŽJI NAD POGANIMA I ŽIDOVIMA
Nad poganima
(18) Otkriva se doista s neba gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravednošću. (19) Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova. (20) Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike. (21) Jer premda upoznaše Boga, ne iskazaše mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego ishlapiše u mozganjima svojim te se pomrači bezumno srce njihovo. (22) Gradeći se mudrima, poludješe i (23) zamijeniše slavu neraspadljivog Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka, i ptica, i četveronožaca, i gmazova. (24) Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao nečistoći te sami obeščašćuju svoja tijela, (25) oni što su Istinu - Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. (26) Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, (27) a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja. (28) I kako nisu smatrali vrijednim držati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te čine što ne dolikuje, (29) puni svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloće; puni zavisti, ubojstva, svađe, prijevare, zlonamjernosti; došaptavači, (30) klevetnici, mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmišljači zala, roditeljima neposlušni, (31) nerazumni, nevjerni, bešćutni, nemilosrdni. (32) Znaju za odredbu Božju - da smrt zaslužuju koji takvo što čine - a oni ne samo da to čine nego i povlađuju onima koji čine.
svetog apostola Pavla
Glava 1
21. Jer kad poznaše Boga, ne proslaviše ga kao Boga niti mu zahvališe, nego zaludješe u svojijem mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo.
22. Kad se građahu mudri, poludješe,
23. I pretvoriše slavu vječnoga Boga u obličje smrtnoga čovjeka i ptica i četvoronožnijeh životinja i gadova.
24. Zato ih predade Bog u željama njihovijeh srca u nečistotu, da se pogane tjelesa njihova među njima samima;
25. Koji pretvoriše istinu Božiju u laž, i većma poštovaše i poslužiše tvar nego tvorca, koji je blagosloven vavijek. Amin.
26. Zato ih predade Bog u sramne slasti; jer žene njihove pretvoriše putno upotrebljavanje u besputno.
27. Tako i ljudi ostavivši putno upotrebljavanje ženskoga roda, raspališe se željom svojom jedan na drugoga, i ljudi s ljudima činjahu sram, i platu koja trebaše za prijevaru njihovu primahu na sebi.
28. I kao što ne marahu da poznadu Boga, zato ih Bog predade u pokvaren um da čine što ne valja,
29. Da budu napunjeni svake nepravde, kurvarstva, zloće, lakomstva, pakosti; puni zavisti, ubistva, svađe lukavstva, zloćudnosti;
30. Šaptači, opadači, bogomrsci, siledžije, hvališe, ponositi, izmišljači zala, nepokorni roditeljima,
31. Nerazumni, nevjere, neljubavni, neprimirljivi, nemilostivi.
32. A neki pravdu Božiju poznavši da koji to čine zaslužuju smrt, ne samo to čine, nego pristaju na to i onima koji čine.
Poslanica Rimljanima
1.
1. GNJEV BOŽJI NAD POGANIMA I ŽIDOVIMA
Nad poganima
(18) Otkriva se doista s neba gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravednošću. (19) Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova. (20) Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike. (21) Jer premda upoznaše Boga, ne iskazaše mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego ishlapiše u mozganjima svojim te se pomrači bezumno srce njihovo. (22) Gradeći se mudrima, poludješe i (23) zamijeniše slavu neraspadljivog Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka, i ptica, i četveronožaca, i gmazova. (24) Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao nečistoći te sami obeščašćuju svoja tijela, (25) oni što su Istinu - Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. (26) Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, (27) a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja. (28) I kako nisu smatrali vrijednim držati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te čine što ne dolikuje, (29) puni svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloće; puni zavisti, ubojstva, svađe, prijevare, zlonamjernosti; došaptavači, (30) klevetnici, mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmišljači zala, roditeljima neposlušni, (31) nerazumni, nevjerni, bešćutni, nemilosrdni. (32) Znaju za odredbu Božju - da smrt zaslužuju koji takvo što čine - a oni ne samo da to čine nego i povlađuju onima koji čine.
Monday, November 9, 2015
Monday, November 2, 2015
Knjiga Sirahova
Vladavina
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
Friday, October 30, 2015
Služba Bogu je protivna službi državi
Prva Knjiga o Samuelu
8.(5) I rekoše mu: "Eto, ti si ostario, a tvoji sinovi ne idu tvojim stopama. Postavi nam, dakle, kralja da nam vlada, kao što je to kod svih naroda." (6) Ali Samuelu nije bilo drago što su rekli: "Daj nam kralja da nam vlada!" Zato se Samuel pomoli Jahvi. (7) A Jahve reče Samuelu: "Poslušaj glas naroda u svemu što od tebe traži, jer nisu odbacili tebe, nego su odbacili mene, ne želeći da ja kraljujem nad njima.
(pred postavljanje prvog Izraelskog kralja - Saula)
*****
Prava kralja
Nezgodne strane kraljevske vlasti
8. (10) Samuel ponovi sve Jahvine riječi narodu koji je od njega tražio kralja. (11) I reče: "Ovo će biti pravo kralja koji će kraljevati nad vama: uzimat će vaše sinove da mu služe kod bojnih kola i kod konja i oni će trčati pred njegovim bojnim kolima. (12) Postavljat će ih za tisućnike i pedesetnike; orat će oni njegovu zemlju, žeti njegovu žetvu, izrađivati mu bojno oružje i opremu za njegova bojna kola. (13) Uzimat će kralj vaše kćeri da mu priređuju mirisne pomasti, da mu kuhaju i peku. (14) Uzimat će najbolja vaša polja, vaše vinograde i vaše maslinike i poklanjat će ih svojim dvoranima. (15) Uzimat će desetinu od vaših usjeva i vaših vinograda i davat će je svojim dvoranima i svojim službenicima. (16) Uzimat će vaše sluge i vaše sluškinje, vaše najljepše volove i magarce i upotrebljavat će ih za svoj posao. (17) Uzimat će desetinu od vaše sitne stoke, a vi sami postat ćete mu robovi. (18) I kad jednoga dana budete vapili za pomoć zbog kralja koga ste sami izabrali, Jahve vas neće uslišati u onaj dan!"
*****
12.(17) ...I jasno ćete razabrati kako je veliko zlo koje ste učinili pred Jahvom tražeći sebi kralja."
Tuesday, October 27, 2015
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. (Platon)
U javnom životu Grka muzika je imala značajnu ulogu. Svaki omladinac
je morao da svira bar jedan instrument, a u pojedinim gradovima svi
gradjani su morali da pevaju u horu.Grčki filozof Platon je govorio :
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Ovo dokazuje da
muzika nije bila slučajnost, već je morala da služi usavršavanju
duhovnog života čoveka.
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Subscribe to:
Posts (Atom)