Fragmenti izgubljenih židovsko grčkih dela

 

Fragmenti izgubljenih židovsko grčkih dela

 

Demetrije letopisac

 

Fragment 1 (PrEv 9.19.4)

Toliko je rekao Polihistor, kojemu on dodaje, nakon drugih riječi, govoreći:

Ali ne dugo nakon, Bog zapovedi Abrahamu da prinese svog sina Isaka kao celu žrtvu paljenicu njemu. I kad je vodio svoga sina gore na planinu, on je nagomilao lomaču, i stavio Isaka na nju. Ali kad je trebalo da ga žrtvuje, on bi sprečen od anđela, koji ga opskrbi sa ovnom za žrtvu. I Abraham snese svoga sina sa lomače i prinese ovna.

 

Fragment 2 (PrEv 9.21.1-19)

1 Vratimo se ponovo Polihistoru:

Demetrije u pogledu Jakova, od istoga pisanja Polihistora.

Demetrije je rekao da je Jakob imao 77 godina kad je otišao u Haran u mezopotamiji, bijući poslan od svojih roditelja zarad tajnog neprijateljstva Ezava prema svome bratu (koje je bilo jer njegov otac je blagoslovio njega misleći da je Ezav), i kako bi mogao steći ženu tamo.

2 Jakov, tad, ode za Haran u Mezopotamiju, ostavivši svoga oca Isaka, koji je imao 137 godina, dok on sam je imao 77 godina.

3 Tad nakon što je proveo 7 godina tamo, on je oženio dve kćeri Labana, svog majčinskog ujaka, Leju i Rahelu, kad je bio 84 godine star. U sedam drugih godina, dvanaestero djece bi mu rođeno. U 10om mjesecu 8e godine, Ruben bi rođen, i u 8om mjesecu 9e godine, Simeon, i u 6om mjesecu 10e godine Levi, i u 4om mjesecu 11e godine Juda. I kako Rahela nije rađala, ona posta zavidna svojoj sestri, i dade svoju sluškinju Bilhu Jakobu kao priležnicu, koja rodi Dana u 4om mjesecu 11e godine, i u 2om mjesecu 12e godine Naftalija. I Leja dade svoju sluškinju Zilfu Jakovu kao priležnicu, u isto vreme kako je Bilha začela Naftalija, u 5om mjesecu 11e godine, i on dobi sina u 2om mjesecu 12e godine, koga Lija nazva Gad, i od iste majke u 12om mjesecu iste godine on dobi drugog sina, koga Lea nazva Ašer.

4 I u povratu za mandragorine jabuke koje Ruben donese Rahilji, Leja opet zače, i njena sluškinja Zilfa u isto vreme, u 3em mjesecu 12e godine, i rodi sina u 12om mjesecu iste godine, i dade mu ime Isahar.

5 I opet Lija rodi drugog sina u 10om mjesecu 13e godine, čije ime bi Zebulon, i u 8om mjesecu 14e godine, ista Lija rodi kćer nazvanu Dina. I u isto vreme kad Leja zače kćer Dinu, Rahilja također zatrudni u utrobi, i u 8om mjesecu 14e godine ona rodi sina, koji bi nazvan Josif, tako da u 7 godina provedenih sa Labanom, 12 dece bi rođeno.

6 Ali kad je Jakob hteo da se vrati svome ocu u Kanan, na Labanov zahtev on je ostao još šest godina više, tako da u svemu je ostao dvadeset godina sa Labanom u Haranu.

7 I dok je išao u Kanan, anđeo Gospodnji se hrvao sa njim, i dodirnu udubljenje u Jakovljevom bedru, i on posta nijem i ode šepav, zarad ovog tetive u bedru krava se ne jedu. I anđeo reče njemu da od vremena ovog on više neće biti zvan Jakov, već Izrael.

8 I on dođe u Salem, grad, zemlje Kanan, imajući sa sobom svoju decu, Ruvim 12 godina i 2 meseca star, Simeon 11 godina i 4 mjeseca, Levi, 10 godina i 6 mjeseci, Juda 9 godina i 8 mjeseci, Dan 9 godina i 8 mjeseci, Naftali 8 godina i 10 mjeseci, Gad 8 godina i 10 mjeseci, Ašer 8 godina, Isahar 8 godina, Zebulon 7 godina i 2 mjeseca, Dina 6 godina i 4 mjeseca, Josif 6 godina i 4 mjeseca starosti.

9 A Izrael je živeo pored Hamora 10 godina, i Izraelova kćer Dina, bila je uprljana od Šehemovog sina Hamora, kad je imala 16 godina i 4 mjeseca starosti.

I Izraelov sin Simeon u 21oj godini i 4 mjesecu i Levi u 20 godini i 6 mjesecu starosti, obrušiše se i ubiše i Hamora i njegova sina Šehema, i sve njihove muške, zarad oskrnavljenja Dina, i Jakobu bi 107 godina starosti u to vreme.

10 Da skratimo, kad je došao u Luz koji je Betel, Bog reče da se on više neće zvati Jakov, već Izrael. Iz toga mjesta on dođe u Kafratu, i nakon toga u Efratu, koja je Betlehem, i tamo on posta otac Benjaminu, i Rahela umre nakon što je rodila Benjamina, i Jakov je živeo sa njom 23 godine.

11 Od tamo, Jakov dođe do Mamre, koja je Hebron, svome ocu Isaku. Josifu je tad bilo 17 godina starosti, i on bi prodat u Egipat, i osta u zatvoru 13 godina, tako da je bio 30 godina star. A Jakov je imao 120 godina, jednu godinu prije Isakove smrti u 180 godini starosti.

12 I Josif, protumačivši kraljeve snove, upravljao je Egiptom 7 godina, u koje vreme je oženio Asenet, kćer Potifara sveštenika Heliapolisa, i dobio Manasiju i Efraima, i 2 godine gladi su slijedile.

13 Ali iako je Josif napredovao 9 godina, on nije slao po svoga oca, jer on je pastir, kao i Josifova braća, a egipčanima je sramota biti pastir. To je bio razlog zašto nije slao po njih, on je sebi jasno zacrtao. A kad su njegova rodbina došla, on im je rekao da oni trebaju biti pozvani od kralja i pitani koje je njihovo zanimanje, da oni trebaju reći da su uzgajivači stoke.

14 I bili su na gubitku zašto je Josif dao Benjaminu obrok 5 puta veći nego njihov, jer on nije mogao pojesti toliko mnogo jela. On je učinio ovo jer njegov otac je imao šest sinova od Leje, i dva od njegove majke, Rahele, zato je stavio pet porcija pred Benjamina, a on sam uze jednu, tako su imali šest djelova, toliko koliko su sinovi Leje primili.

15 Slično, dok je davao dva dela odeče svakome, Benjaminu dade pet i tri stotine delova zlata, i posla ga svome ocu tako, tako da njegova majka bude jednaka drugima.

16 I oni su živeli u zemlji Kanan od vremena kad Abraham bio je izabran između pagana i otišao u Kanan. Abraham je živeo 25 godina, Isak 60 godina, Jakob 130 godina. Sve godine u zemlji Kanan behu ove 215.

17 I u trečoj godini gladi u Egiptu, Jakob dođe u Egipat kad je imao 130 godina, Ruben 44 godina i 10 mjeseci, Simeon 44 godine, Levi 43 godine i 2 mjeseca, Juda 42 godine i 4 mjeseca, Dan 42 godine i 4 mjeseca, Naftali 41 godinu i 6 mjeseci, Gad 41 godinu i 6 mjeseci, Ašer 40 godina i 8 mjeseci, Isahar 40 godina i 8 mjeseci, Zebulon 39 godina i 10 mjeseci, Dina 39 godina i Benjamin 22 godine starosti.

18 Ali Josif on reče već je bio tamo u Egiptu u dobi 39, i od Adama do Josifa braća dođoše u Egipat bilo je 3624 godine, i od potopa do Jakovljevog dolaska u Egipat 1360 godina, i od vremena kad Abraham je bio izabran između pagana i dođe iz Harana u Kanan dok Jakov i njegova porodica dođoše u Egipat bilo je 215 godina.

19 A Jakob dođe u Haran Labanu kad je imao 77 godina starosti, i dobi Levija... I Levi je živeo u Egiptu 17 godina, od vremena njegova dolaska iz Kanana u Egipat, tako da je bio 60 godina star kad je dobio Kotaha. I u istoj godini u kojoj Kotah bi rođen, Jakov umre u Egiptu, nakon što je blagoslovio sinove Josifa, kad on sam bilo mu je 147 godina, ostavljajući Josifa u dobi od 56 godina. I Levi je imao 137 godina kad je umro. I kad Kotah je imao 40 godina starosti on dobi Amrama, koji je bio 14 godina star kad Josif umre u Egiptu u dobi od 110, i Kotah je bio 133 godine star kad on umre. Amram uze za svoju ženu ujakovu kćer Johebed, i l kad je imao 75 godina on dobi Aarona i Mojsija. Ali kad on dobi Mojsija, Amram je imao 78 godina, i Amram je imao 136 godina kad umre.

 

Fragment 3 (PrEv 9.29.1-3)

1 Demetrije je opisao ubijanje egipćana i svađu sa čovekom koji je otkrio informaciju o onome koji je umro na isti način kao pisac u Svetoj Knjizi. On reče, međutim, da je Mojsije pobjegao u Midiju i tamo oženio Seforu kćer Jetra, koji je, koliko se može nagađati, od imena onih koji su rođeni od Keture, stada Abrahama, potomak Joksana, koji je bio sin Abrahama od Keture. I od Joksana je bio rođen Dedan, i od Dedana, Reuel, i od Reuela, Jetro i Hobab, i od Jetra, Sefora, koji Mojsije oženi.

2 naraštaji se također uklapaju, jer Mojsije je bio sedmi od Abrahama, a Sefora šesta. Jer Isak, od koga je Mojsije potomak, je bio već oženjen kad Abraham, u dobi od 140, oženi Keturu, i dobi od nje drugoga sina, Joksana. Ali on dobi Isaka kad je bio 100 godina star, tako da Joksan od koga Sefora dobi svoje poreklo, bi rođena 42 godine kasnije.

3 I tamo, stoga, nema proturječnosti da Mojsije i Sefora su živjeli u isto vreme. I živeli su u gradu Midianu, koji je bio nazvan po jednom od sinova Abrahamovih. Jer ono (Sveto Pismo) kaže da Abraham posla svoje sinove na istok da se nastane tamo. I navodi se zarad ovog također, Aaron i Miriam su rekli u Hazerotu da Mojsije je oženio Etiopljanku.

 

Fragment 4 (PrEv 9.29.15)

I nakon malo:

Od tamo oni odoše tri dana, kako Demetrije sam govori, i Sveta Knjiga se slaže sa njim. Odkad on tj. Mojsije je našao tamo ne slatku već gorku vodu, kad Bog kaže da on baci nešto drva u izvor, voda će postati slatka. I od tamo oni dođoše u Elim, gde oni nađoše 12 izvora vode i 70 palmovih drveća.

 

Fragments (PrEv 9.29.16end)

I nakon kratkog prostora:

Neko je upitao kako su Izraelićani imali oružje, budući da su izašli nenaoružani. Jer oni rekoše nakon što su otišli na trodnevni put, i učinili žrtvu, da će se vratiti ponovo. Izgleda da, stoga, da oni koji nisu bili utopljeni su uzeli oružje drugih.

 

Fragment 6 (Clement of Alexandria, Strom 1.141.If.)

Ali Demetrije govori, u svome delu, ''O kraljevima Judeje, '' da pleme Jude i ono Benjamina i Levija nisu uzeti kao zarobljenici Senaheriba, ali od ovog zarobljeništva do zadnjeg zarobljeništva, koje Nabukodonozor učini na Jerusalimu, bilo je 128 godina i 6 mjeseci. A od vremena kad deset plemena Samarije su uzeti u zarobljeništvo od Ptolemeja četvrtog, bilo je 573 godine i 9 mjeseci. A od vremena zarobljeništva Jerusalema do Ptolemeja četvrtog, bilo je 338 godina i 3 mjeseca.

 

_____________________________________________________

 

 

Aristej Ekseget

 

PRAEPARATIO EVANGELICA

9.25.1-4

 

U njegovom ‘’U pogledu Židova’’ Aristej pripovjeda da Ezav je oženio Basematu I imao Reuela. Reuel se oženio, I imao Zeru. Zera je oženio Basaru I dobio u Edomu sina, Joba. Job je živeo u Ausitisu na granici Idumeje I Arabije. On je bio pravedan čovek I bogat u posedu. Jer on je imao 7000 ovaca, 3000 kamila, 500 jarama volova, 500 magaraca na paši, I on je također imao mnogo orane zemlje. Ovaj Job je ranije zvan Jobab. Bog ga je iskušao da izdrži, I doveo veliku nesreću na njega. Prvo, njegovi magarci I volovi behu izgubljeni zarad pljačkaša, potom I ovce I pastiri behu spaljeni vatrom koja je pala sa nebesa. Nedugo nakon ovog, kamile su odveli pljačkaši. Potom njegova deca umreše kad njihova kuća se srušila na njih, na isti dan, njegovo telo je bilo prekriveno čirevima. Dok je bio u tako strašnoj nevolji, Elifaz kralj Taimanita, Baldad vladar Sauhita I Sofar kralj Mineana dođoše da ga posete. Elihu, Buzit, sin Barahiela, također dođe. Dok je bio tješen, on reče da čak bez utjehe on će biti čvrst u pobožnosti, čak u takvim okolnostima. Bog, začuđen njegovom velikom hrabrošću, oslobodio ga od njegove bolesti I učinio ga gospodarem mnogih poseda.

 

 

Septauginta dodatak knjigi o Jobu

Pisano je da će on ustati opet sa onima koje Gospod podiže.

Ovo je prevedeno iz sirijske knjige: Stanujući u zemlji Ausitis na granicama Idumeje I Arabije, on je prvo zvan Jobab.

On je oženio Arapsku ženu I bio otac sina zvanog Enon. Njegov otac je bio Zera, unuk Ezava, I njegova majka bi Bosora, tako on je bio peti u liniji Abrahama.

Ovo su kraljevi koji vladaše u Edomu, koji je oblast gde je on također vladao. Prvi je Valak, sin Beora, I ime njegova grada je Denaba. Nakon Valaka bi Jobab, zvano Job. Nakon njega Hasom, vladar oblasti Taimana. Nakon njega je Hadad, sin Barada, on je odbio Midiane u ravni Moaba, a ime njegova grada je Getaim.

Prijatelji koji dođoše njemu: Elifaz sin Ezava, kralj Taimana; Baldad, vladar Sauhita, Sofar, kralj Mineana.

 

 

___________________________________________

 

EUPOLEMUS

 

Fragment 1 Alexander Polihistor, "O Hebrejima," u Eusebius, "Praeparatio Evangelica" 9.26.1:

26 I u pogledu Mojsija isti autor (Aleksander Polihistor) nadalje dodaje mnoge stvari. Od ovih vrijedno je čuti sledeće: ''I Eupolemus reče da Mojsije je bio prvi mudar čovek, da je on prvi učio alfabet Jevreje, i feničani primiše ga od Židova, a grci su primili od feničana, i da Mojsije je prvi napisao zakone za židove.''

 

Fragment 2 Aleksander Polihistor, ' 'O Židovima,'' u Eusebius, ' 'Praeparatio Evangelica" 9.30.1-34.18:

30 I Eupolemus reče u izvjesnim ''O proročanstvima Ilije'' da Mojsije je prorokovao za četrdeset godina. Tad Jošua sin Nunov prorokova za trideset godina, on je živeo jednu stotinu i deset godina i namjestio je sveti šator od sastanka u Šilohu. Nakon ovoga Samuel je bio prorok. Potom voljom Božijom Saul je bio izabran od Samuela da bude kralj i umro je nakon vladanja dvadeset i jednu godinu. Tad David, njegov sin steče moč. On potčini Sirijce koji stanuju na rijeci Eufrat i u oblasti Komagene i Asirijce u Galadeni i feničane, on se također borio protiv Idumejaca, Amonita, Moabita, Itureanjana, Nabateanjana i Nabdeanaca, on nadalje povede rat protiv Sourona, kralja Tira i Fenikije, i on prisili ih da plačaju danak židovima. Sa Vafresom, kraljem Egipta, on učini ugovor o prijateljstvu. Budući da je David želio da izgradi hram Božji, on je pitao Boga da mu pokaže mjesto za oltar. Tad anđeo pojavi se pred njim stajući iznad mesta gde oltar je postavljen u Jerusalemu, i naredi mu da ne postavlja hram, jer on je uprljan sa ljudskom krvi i vodio je rat mnoge godine. Njegovo ime je bilo Dianatan. On mu dade zapoved da on treba da poveri izgradnju svome sinu ali on treba da pribavi materijal prikladan za građu: zlato, srebro, bronzu, kamenje, čempres i kedrovo drvo. Nakon što je čuo ovo, David izgradi brodove u Elani, gradu Arabije, i posla rudare na ostrvo Urfe, koji leži u Crvenom Moru i ima zlatne rudnike. Odtamo rudari su prevozili zlato u Judeju. Nakon vladanja četrdeset godina, David je predao vladavinu Solomonu, svome sinu, koji je bio dvanaest godina star, u prisustvu Ilije visokog sveštenika i dvanaest vladara plemena. On također je predao mu zlato, srebro, bronzu, kamen i čempres i cedrovo drveće. Potom on umre, i Solomon je vladao kao kralj i napisao sledeće pismo Vafresu kralju Egipta:

 

Solomonovo pismo Vafresu

31 Kralj Solomon ka Vafresu kralju Egipta i prijatelju moga oca, pozdrav!

Znaj da kroz Boga Svevišnjega sam pprimio kraljevstvo od Davida moga oca, on zapovedi mi da izgradim hram za Boga, koji je stvorio nebesa i zemlju, i u isto vreme da napišem vam da pošalješ neke od svojih ljudi, koji će pomagati mi do završetka svega potrebnog, kao što je bilo naređeno.

 

Vafresovo pismo Solomonu

32 Kralj Vafres Solomonu Velikom Kralju, pozdrav!

Kad sam pročitao pismo od tebe, radovao sam se veoma, i ja i sva moja uprava slavili smo praznik u čast tvoga primanja kraljevstva od čoveka koji je bio tako uzvišen i potvrđen velikim od Boga.

Sad, u pogledu onoga što mi pišeš, tj. U pogledu stvari našega naroda, Ja ti šaljem osamdeset hiljada ljudi i ovime činim znanim tebi njihov broj i mesto porekla, od Setroitik nome deset hiljada ljudi, iz Mendesian i Sebunitik noma (oblasi) dvadeset hiljada ljudi svaka, od Bousiritik, Leontopolitana i Atribitik noma deset hiljada ljudi svaka. Dobavi za njih neophodne potrebe za hranu i druge potrebe, da njihova plata bude u redu, i da se vrate u svoju zemlju čim završe sa poslom.

 

Solomonovo pismo Souronu

33 Kralj Solomon ka Souronu Kralju Tira i Sidona i Fenikije, prijatelju moga oca, pozdrav!

Znaj da kroz Boga Svevišnjega sam primio kraljevstvo od Davida moga oca, on zapovedi mi da izgradim hram za Boga, koji stvori nebesa i zemlju, i u isto vreme da ti napišem da mi pošalješ nešto svojih ljudi, koji će također pomagati do završetka Božjih potreba, baš kao što sam zapovedio.

Također sam pisao Galileji, Samariji, Moabu, Amonu, i Gileadu da snabdijem ih sa neophodnim zalihama hrane iz zemlje, svaki mjesec deset hiljada kora žita (kor je šest artaba) i deset hiljada kori vina (kor vina je deset mjera). Njihovo ulje i njihove druge potrebe će biti snabdjevene za njih iz Judeje, i stoka da bude zaklana za njihovo jelo sakupljena iz Arabije.

 

Souronovo pismo Solomonu

34 Souron ka Solomonu, Velikom kralju, pozdravi!

Hvaljen da je Bog, koji je stvorio nebesa i zemlju i koji izabra plemenitu osobu, sina uzvišenog čovjeka. Ukoliko sam prije pročitao pismo od tebe, Ja se radovah i hvalih Boga za tvoje primanje kraljevstva.

Sad, u pogledu onog šta mi pišeš, u pogledu stvari našega naroda, Ja ti šaljem osamdeset hiljada Tirana i Feničana, i šaljem ti arhitekta, čovjeka iz Tira rođenog od majke iz Judeje, iz plemena Dana. Sve pod nebesima šta ga pitaš u pogledu građenine, on će ti pokazati i učiniti. U pogledu potrebnih zaliha hrane za sluge poslane tebi, učiniti češ dobro ako pišeš mjesnim upraviteljima da snabdiju potrebne zalihe hrane.

2 Kad Solomon sa svoga oca prijateljem dođe na planinu Libanon sa Sidonjanima i Tiranima, on doveze nazad po moru u Jopu drva prethodno sječena od svoga oca, i od tamo po zemlji u Jerusalem. On je počeo da gradi hram Božji u svojoj trinaestoj godini. Prethodno spomenuti ljudi su radili i dvanaest plemena židova – jedno pleme svaki mjesec – pribavljajući svu potrebnu hranu za stotinu i šezdeset hiljada ljudi. On je položio temelje svetišta Božjeg (šezdeset lakata u dužinu, šezdeset lakata u širinu, i širina građevine i njenih temelja deset lakata), jer tako Natan 3 prorok Božji zapovedi mu. On je izgradio naizmjenično sloj kamenja i vezao čempresom i učvrstio dva sloja sa bronzanim sponama, talent težine. Nakon što je izgradio tako, on je pokrio unutrašnjost sa cedrom i čempresovim drvetom tako da kamena gradnja nije bila vidljiva. On tad prekri svetište sa zlatom unutra stavljajući zlatne ploče pet lakata velike, i on učvrsti ih zakivanjem sa srebrnim ekserima, svaki talenat težak i u obliku grudi i četiri u broju.

4 Tako je on obložio ga sa zlatom od poda do plafona, i on učini plafon od zlata rešekasto izrađen, i krov on uradi od bronze od bronzanih pločica nakon što je rastopio bronzu i sipao je u kalupe. On također načini dva 5 bronzana stuba i obloži ih sa čistim zlatom, prst u debljinu. Stubovi behu visoki kao svetište, i svaki stub je imao deset lakata u obimu. On postavi ih jedan na desno Kuće tj. Hrama i jedan na levo. On takođe napravi deset zlatnih svjetiljki, svaka teška deset talenata, on uze kao model sviječnjak namješten od Mojsija u šatoru od sastanka. On postavi ih 6 na svaku stranu od svetog ograđenog prostora, neki na desno, neki na levo. On također načini sedamdeset zlatnih svjetiljki tako da sedam gori na svakome svijetnjaku. On također napravi vrata Hrama i ukrasi ih sa zlatom i srebrom i 7 pokri ih sa rešetkastim radom od cedra i čempresa. On također napravi trijem na severnoj strani hrama, i podrža ga sa četrdeset osam bronzanih stubova. On također izradii bronzani umivaonik, dvadeset lakata u dužinu, dvadeset lakata u širinu, i pet lakata u visinu. Također napravi obod na njemu, koji se produžavao van jedan lakat preko osnova za sveštenike da stoje na i peru svoja stopala i peru svoje ruke. On također napravi dvanaest nogu umivaonika od livenog željeza i od težine čoveka, i on postavi ih odozdo pod umivaonik, na 8 desno oltara žrtvenog. On također učini bronzano postolje dva lakta u visinu blizu umivaonika za kralja da stoji kad god on moli tako da može biti viđen Jevrejskom narodu. On također izgradi žrtveni oltar dvadeset 9 lakata sa dvadeset lakata i dvanaest lakata u visinu. On također napravi dva bronzana prstena iskovana kao lanci i stavi ih na postolja? koja su bili dvadeset lakata iznad svetišta, i bacali su sjenu na čitav hram. Ovjesio je na svaku mrežu četiri stotine bronzanih zvona, talenat teški, i on učini sve mreže u redu da zvone zvona i tjeraju ptice dalje da se ne nameste na hramu ili da grade gnezdo na rešetkama vrata i trijema i onečišćuju hram sa njihovim izmetom.

10 On je također okružio Jerusalem kao grad sa bedemima i kulama i rovovima, i izgradio je palaču za sebe. Svetište je prvo zvano ''Hram Solomonov'' (hieron Solomonos). Kasnije, pokvareno grad je nazvan iz hrama ''Jerusalem'' (hierusalem), a grci su ga prema tome zvali ''Hierosolyma)''

12 I nakon završetka Hrama i zatvaranja grada sa bedemima, on ode u Šilo i prinese žrtvu Bogu, hiljadu volova kao žrtvu. On također uze šator i oltar žrtveni i posuđe, koje je Mojsije izradio, i donese ih u Jerusalem i stavi ih u Kuću (tj. Hram).

13 On stavi tamo kovčeg i zlatni oltar i svijećnjak i stol i druge posude, kao što je prorok zapovjedio mu. On također donese Bogu bezbrojnu žrtvu, uključujući dve hiljade ovaca, i tri hiljade pet stotina volova.

14 Cela količina zlata, koja je korištena za dva stuba i svetište, je bila četiri miliona, šest stotina hiljada talenata, srebra za eksere i druge ukrase hiljada, dve stotine i trideset dva talenta, bronze za stupce i umivaonik i trijem osamnaest hiljada, pet stotina talenata.

15 Solomon također posla nazad i egipćane i feničane, svake u njihovu zemlju, i dade svakomu čovjeku deset zlatnih šekela (talent je šekel). Vafresu kralju Egipta on posla deset hiljada mjera ulja, hiljadu artabi datula, jednu stotinu buradi meda i začina, a za Sourona on posla u Tir zlatne stupce, koji su postavljeni u Tiru u hramu Zeusa.

 

Fragment 3 Alexander Polyhistor, ' 'O Židovima,'' u Eusebius, ' 'Praeparatio Evangelica" 9.34.20:

34.20 Eupolemus reče da Solomon je također izradio hiljadu zlatnih štitova, svaki je bio u težinu pet stotina zlatnih šekela. On je živeo pedeset dve godine, četrdeset godina je bio kralj mira.

 

Fragment 4 Alexander Polyhistor, ' 'O Židovima,'' u Eusebius, ' 'Praeparatio Evangelica" 9.39.2-5:

39 Tad Jonahim posta kralj. Tokom njegove vladavine Jeremija prorokova. Poslan od Boga, on uhvati hebreje da žrtvuju zlatnim idolu, čije ime je Bal. On otkri njima dolazak nesreće. Jonahim je pokušao da ga spali živog, ali on reče da, sa ovim drvetom, kao zarobljenici oni će pripremati hranu za Vavilonjane, i kopati kanale Tigrisa i Eufrata. Kad Navuhodonozor kralj babilonjana čuo je predviđanja Jeremije, on potakne Astibaresa kralja Medije da mu se pridruži u poduhvatu. On pridruži se babilonjanima i medejima i sakupi zajedno silu od jedne stotine i osamdeset hiljada pješaka, jednu stotinu i dvadeset hiljada konjanika, i deset hiljada kočija za pješake. Prvo, on potčini Samariju i Galileju i Skitopolis i židove koji žive u Gileadu. Tad on zauze Jerusalim i zarobi Jonahima kralja jevreja. On uze danak zlata i srebra i bronze u Hramu i posla ih u Babilon, osim za kovčeg i tablice u njemu. Ovo Jeremija sačuva.

 

Fragment 5 Clement of Alexandria, ' 'Stromata" 1.141.4:

141.4  Nadalje, Eupolemus također reče u sličnoj raspravi da sve godine od Adama do pete godine vladavine Demetriusa (dok Ptolemej je bio u njegovoj dvadesetoj godini kralj Egipta) je pet hiljada, jedna stotina i četrdeset devet i od vremena kad Mojsije je izveo hebreje iz Egipta do spomenutog datuma je dve hiljade, pet stotina i osamdeset godina. (Od ovog vremena do Rimskih konzula Gnaja Domicijana i G. Asiniusa jedn astotina i dvadeset godina zbirno.)

 

 

____________________________________________

 

 

PSEUDO-EUPOLEMUS

 

PRAEPARATIO EVANGELICA 9.17.2-9

2 Eupolemus, u svom radu, ‘’O židovima’’ navodi da Asirski grad Babilon je prvo osnovan od onih koji su izbegli Potop. Oni behu divovi, 3 I oni izgradiše kulu dobro znanu u povijesti. Kada toranj je bio uništen Božjom moči, ti divovi su bili rasuti celom zemljom.

Eupolemus drži da Abraham je bio rođen u desetom naraštaju u Vavilonskom gradu Kamarina, iako drugi navode da grad je zvan Our (što znači ‘’grad od Haldejaca’’) I taj Abraham je bio rođen u trinaestoj generaciji. Abraham se isticao u svemu u uzvišenosti I mudrosti, on je tražio I stekao znanje astrologije I Haldejski zanat, I zadovoljio je Boga jer je 4 željno nastojao biti pobožan. Na Božju zapovest, on je putovao u Fenikiju I stanovao tamo. On je zadovoljio kralja feničana učenjem feničana o ciklusima sunca I mjeseca, I svega drugog također. Kasnije, Armenci su vodili rat protiv feničana pobedonosno, Armenci su uzeli zarobljenog netjaka Abrahamovog. Abraham I njegove sluge dođoše da spase, oni su povratili kontrolu na onim koji su odvedeni u zarobljenike, I oni uzeše kao zarobljenike djecu I5  žene neprijatelja. Izaslanici koji behu poslati Abrahamu da otkupe nazad zatvorenike, ali on je odlučio da ne zaradi na bijedi drugih. On uze šta je potrebno da hrani svoje sluge, I vrati one koje je zarobio. Abraham je ugošćen u gradu u hramu Argarizin što znači ‚6 ‘planina Svevišnjega‘‘. On je primio darove od Melhisedeka, njenog vladara i sveštenika Božijeg.

Kad glad dođe na zemlju, Abraham ode u Egipat sa celim kućanstvom i stanova tamo. Kralj egipćana je oženio Abrahamovu ženu, 7 jer Abraham je rekao da je ona njegova sestra. Nadalje, Eupolemus navodi da kralj nije mogao da ima odnos sa Abrahamovom ženom i da njegov narod i kućanstvo behu rasuti. Kad on pozva svoje gatače, oni rekoše, ‚‘Neka žena ne bude odvojena od njenog muža.‘‘ Na ovaj način, kralj egipćana je shvatio da je ona žena Abrahama, i on vrati nju njenom mužu.

8 Abraham je živeo u Heliopolisu sa egipatskim svećenicima i naučio ich je mnogo: On je objasnio astrologiju i druge nauke njima, govoreći da Vavilonjani i on sam je stekao ovo znanje. Međutim, on je pridao otkriće njihovo Enohu. Enoh je prvi otkrio astrologiju, ne egipćani . 9 Jer Babilonjani drže da Belos, koji je sin Kronosa, živeo je prvi. Kronos je dobio sinove Belosa i Kanana. Ovaj Kanan je otac predak feničana, čiji sin bi Kus, zvan od grka Asbolus. Kus je bio predak etiopljana i brata Mizraima, predaka egipćana.

Grci kažu da Atlas je otkrio astrologiju. Međutim, Atlas je isto kao Enoh.

Sin Enoha je Metuselam. On je učio sve kroz anđele Božje, i tako znanje dođe do nas.

 

 

 

 

 

PRAEPARATIO EVANGELICA 9.18.2

 

U anonimnim delima, nalazimo da Abraham je potomak divova. Oni su živeli u zemlji Babiloniji. Zbog njihova bezbožništva, oni behu uništeni od bogova. Jedan od njih, Belos, izbegao je smrt i nastanio se u Babilonu. On je izgradio kulu i živeo u njoj, kula je bila zvana Belos po svom graditelju. Nakon što Abraham je naučio Astrologiju, on je prvo otišao u Fenikiju i naučio je feničanima, kasnije on je otišao u Egipat.

 

__________________________________________

 

 

FRAGMENTI ARTAPANUSA

ABRAHAM

Fragment 1 Eusebius, "Praeparatio Evangelica" 9.18.1

Abraham u Egiptu

Artapanus kaže u njegovoj Judaica da židovi su zvani ‘’Hermiot’’ što prevedeno u grčki, je ‘’židovi’’. Oni su nazvani Hebrejima nakon Abrahama. On kaže da kasnije je došao u Egipat sa svim svojim kućanstvom do egipatskog kralja Faretotesa, I naučio ga astrologiju, da je on ostao tamo dvadeset godina I tad otišao ponovo u oblast Sirije, ali da mnogi od onih koji dođoše s njim ostaše u Egiptu zarad napretka zemlje.

 

JOSIF

Fragment 2 Eusebius, "Praeparatio Evangelica" 9.23.1-4

Josif u Egiptu

23 Artapanus kaže da u njegovim ''O židovima'' da Josif je bio potomak Abrahama, sin Jakova. Budući da je isticao se među drugima u razumevanju i mudrosti, protiv njega je zavera urađena od braće njegove. On je stekao spoznaju o zavjeri i tražio bližnje Arape da ga prenesu u Egipat. Oni udovoljiše zahtjevu, jer kraljevi arapa behu potomci Izraela, sinovi Abrahama i braća od Isaka.

2 On dođe u Egipat, bi preporučen kralju, i posta upraviteljem cele zemlje. Do sada su egipćani obrađivali zemlju na neorganizovan način,jer zemlja je bila nepodeljena i podređene klase su bile tretirane nepravedno od močnijih. Ovaj čovek Josif je bio prvi da podeli zemlju i promeni je sa granicama. On učini mnogo neplodne zemlje oranicama i dodeli nešto oranica sveštenicima.

3 Ovaj čovek je otkrio mjerenja i zarad ovih stvari on je veoma voljen bio od egipćana. On je oženio Asenet, kćer Heliopoliskog svećenika, i dobio decu od nje. Nakon ovih stvari njegov otac i braća dođoše njemu noseći mnogo imanja, i behu namešteni u Heliopolisu i Saisu i Sirijci u Egiptu behu brojni.

4 On Artapanus reče da ovi, koji su zvani Hermiouti, osnovali su hram u Atosu i taj u Heliapolisu. Nakon ovih stvari i Josif i kralj egipćana umre.

Josif tad, vladar Egipta, uskladišti žita za sedam godina, koje je bilo obilno u prinosu, i posta gospodarem Egipta.

 

 

MOJSIJE

Fragment 3. Eusebius, "Praeparatio Evangelica" 9.27.I-37

27 Artapanus kaže u svojim ''O židovima'' da kad Abraham je umro i njegov sin Mempsastenot, i također kralj egipćana, njegov sin Palmanotes naslijedi vlast.

2 Kasniji su se odnosili prema židovima loše. Prvo on izgradi Sais i osnova hram tamo. Tad on osnova svetište u Heliapolisu.

3 Ovaj čovek dobi kćer Meris, koju on zaruči izvjesnom Kenefresu koji je bio kralj nad oblastima preko Memfisa (jer u to vreme tamo bi mnogo kraljeva Egipta). Budući da je bila neplodna ona usvoji dete jedno od židova i nazva ga Mojsije. Kao odrastao čovek on je zvan Mousaeus od grka.

4 Ovaj Mousaeus je bio učitelj Orfeja. Kao odrastao čovek on je darovao mnoge koristi čovećanstvu, jer on izumi brodove i naprave za kamenu izgradnju i egipatsko oružje i oruđe za izvlačenje vode i za rat, i mudrost. Nadalje on je podelio zemlju u 36 oblasti i postavio za svaku oblast boga da bude obožavan, i za sveštenike sveta pisma, i da oni treba da budu mačke i psi i ibisi. On je također dodelio odabrani prostor sveštenicima.

3 On učini sve ove stvari zarad održanja kraljevstva čvrstim za Kenefresa, jer ranije su mase bile neorganizovane i u jedan čas bi protjerale kraljeve, drugi su ih imenovali, često isti ljudi ali nekad drugi.

6 Zarad ovih stvari Mojsije je bio voljen od masa, i bio je smatran vrijednim božanske časti od sveštenika i zvan Hermes, zarad tumačenja svetih pisama.

 

 

Etiopski rat

7 Ali kad Kenefres vidje izvrsnost Mojsijevu on je bio zavidan na njega i tražio je da ga uništi na neki promišljeni izgovor. Jednom uistinu kad su etiopljani ratovali protiv Egipta, Kenefres pretpostavi da je našao prikladnu priliku i posla Mojsija protiv njih kao generala vojske. Ali on stavi zajedno snage seljaka sa njim,pretpostavljajući da će biti lako uništen od neprijatelja zarad slabosti vojnika.

8 Kad Mojsije dođe u oblast zvanu Hermopolis, sa oko stotinu hiljada seljaka, on namjesti logor tamo. On posla generale da blokiraju oblast, i ovi stekoše znatnu prednost u bitkama. On (Artapanus) rekao je da Heliopolićani su rekli da ovaj rat je trajao deset godina.

9 Oni oko Mojsija osnovali su grad u tom mjestu na osnov veličine vojske, i učinili su ibis svetim tamo jer on uništava stvorenja koja štete ljudima. Oni nazvaše ga Hermopolis (grad Hermesa)

10 Etiopljani, iako su bili njegovi neprijatelji, voljeli su Mojsija tako mnogo da su naučili obrezanje genitalnih organa od njega, i ne samo oni, već također svi sveštenici.

 

Zavjera protiv Mojsija

11 Kad je rat završen Kenefres je primio ga ljubazno u govoru ali namišljao je protiv njega na djelu. On uze snage dalje od njega i posla neke na granice Etiopije kao garnizon i naredi drugima da oplakivaju hram u Diospolisu (gradu Zeusa), koji je bio izgrađen od pečene cigle, i da izgrade drugi od kamena, vađenjem iz obližnje planine. On je odredio Naherosa nadglednikom nad projektom izgradnje.

12 On dođe sa Mojsijem u Memfis i ispitiva ga ako je bilo nešto od koristi ljudima. On Mojsije odgovori: rasa volova, jer zemlja je orana od njih. Ali Kenefres zvao je bika Apis i zapovedio je snagama da osnuju hram, i potakuo ih da dovedu stvorenje koje je Mojsije učinio svetim i pokopaju ih tamo. On učini ovo jer je želio da prikrije Mojsijeve izume.

13 Kad su ga egipćani odbacili, on učini svojim prijateljima da se zakune da neće reći Mojsiju o zavjeri protiv njega i postave one koji treba da ga ubiju.

14 Kad nitko nije pristao, Kenefres prekori Kanetotesa, čovjeka koji je naročito potčinjen njemu. Kasnije, bijući prekoren, preduzme da izvede napad, kad je imao mogućnost.

15 Oko ovog vremena Merris je umrla, i Kenefres dade Mojsiju i Kanetotesu zadatak da odnesu tijelo do oblasti preko Egipta i sahrane ga, smatrajući da Mojsije će biti ubijen od Kanetotesa.

16 Ali dok su bili na svome putu, jedan od urotnika obavestio je Mojsija o zaveri. Kasnije čuvajući se, sahrani Meris, i imenova rijeku i grad koji je na Meri. Ova Meris je bila hvaljena od mjesnih stanovnika ne manje nego Isis.

 

Mojsije u Arabiji

17  Aron brat Mojsija je saznao za zaveru i savetovao svoga brata da pobegne u Arabiju. Kasnije je ubijedio, plovio preko Nila iz Memfisa i otišao u Arabiju.

18 Kad Kanetotes sazna da Mojsije je pobegao on leže u zasjedi da ga ubije. Kad on vidje njega da dolazi, on povuče svoj bodež protiv njega ali Mojsije je predvidio, uzdržavši njegovu ruku, povuče svoj vlastiti mač i ubi Kanetotesa.

19 Mojsije uteče u Arabiju i živeo je sa Raguelom, vladarem regije, čiju kćer on oženi. Raguel je želio povesti rat protiv egipćana, želeći da povrati Mojsija i ostvari prevlast za svoju kćer i zeta. Ali Mojsije ga suzdrža, misleći o njegovim sunarodnjacima. Raguel je odredio da Arapi pljačkaju Egipat ali suzdržao ih je od punog rata.

20 U isto vreme i Kenefre posta prvi od svih ljudi da je dobio elefanzijazu i on umre. On je dobio ovu sudbinu jer je uživao židove oblačiti u lanenu odeću a nije stavljao vunenu odeću, tako da bi oni bili upadljivi i kažnjeni od njega.

21 Mojsije je molio Boga da on da ljudima kraj njihovih patnji. Bog se umilostivio, i on Artapanus reče da vatra je iznenada zapaljena od zemlje i gorjela je iako nije bilo vune ili drugog gorećeg materijala u tom mjestu. Mojsije je bio uplašen šta se dogodilo, i uteče. Ali božanski glas potaknu ga da zaratuje protiv Egipta, spasi Židove, i vodi ih u njihovu staru domovinu.

 

Mojsije pred faraonom

22 On se ohrabri i odluči da vodi neprijateljsku silu protiv etiopljana. Ali prvo on ode svome bratu Aronu. Kralj egipćana sazna o Mojsijevom prisustvu, pozva ga i upita zarad koje svrhe je došao. On odgovori da gospodar svemira je naredio mu da oslobodi židove.

23 Kad kralj uvidi ovo, on zatvori ga u zatvor. Ali kad noć dođe, sva vrata zatvora behu otvorena sama, i neki od stražara umreše, dok drugi behu odmarali od sna i njihovo oružje bi slomljeno.

24 Mojsije izađe i ode do kraljevskih odaja. On nađe vrata otvorena i uđe. Tamo, stražari behu dremali, on probudi kralja. Potom je bio zapanjen šta se dogodilo i reče Mojsiju da kaže ime boga koji ga je poslao, rugajuči mu se.

25 Ali on se savi napred i izgovori u njegovo uho. Kad kralj ču ga, on pade dole nijem ali oživi kad se uhvatio za Mojsija.

26 On napisa ime na tablicu i zapečati ga, ali jedan od sveštenika koji je omalovažavao šta je napisano na tablici umro je sa grčenjem.

 

Pošasti

27 Kralj reče da učini neki znak za njega. Mojsije baci štap koji je imao i učini zmiju. Kad svi behu ustrašeni, on uhvati njen rep, podiže ga i učini štap ponovo.

28 Nastavljajući malo on udari Nil sa štapom. Rijeka postade nabujala i potopi sav Egipat. Od toga vremena njegova poplava se javlja. Voda postala je ustajala i smrdila i uništila je stvorenja koja žive u vodama i ljudi stzradaše od žeđi.

29 Nakon ovih čuda kralj reče da bi on oslobodio narod nakon mjesec dana, ako bi on povratio reku. Mojsije opet udari vodu sa svojim štapom i povuče u tok.

30 Kadse ovo dogodilo, kralj pozva sveštenike koji behu preko Memfisa i reče da će ih ubiti i srušiće hramove ukoliko oni također ne učine neka čuda. Tad oni, kroz neke praznovjerne trikove i vradžbine, učiniše zmiju i promeniše boju reke.

31 kralj posta drzak na ovo i zlostavljao je židove sa svakom vrstom osvete i kažnjavanja. Kad Mojsije vidje ovo on izvede još znakova, i udarajući zemlju sa štapom, oslobodi neka krilata stvorenja da napati egipćane. Oni svi dobiše čireve na svom telu. Budući da liječnici nisu mogli da izleče bolesne, židovi opet dobiše odmor.

32 I opet Mojsije oslobodi žabe, kroz svoj štap, i pored ovih stvari, skakavce i uši. Zarad ovog egipćani su posvetili štap u svakome hramu, i slično oni posvetiše ga Isisu, budući da zemlja je Isis, i kad bi udaren sa štapom, ispuštala je čuda.

33 Budući da kralj se još ponašao glupo, Mojsije dovede tuču i zemljotrese kroz noć tako da koji su utekli od potresa behu ubijeni od grada i oni koji su izbegli tuču behu uništeni zemljotresom. Sve kuće i većina hramova behu se srušili.

34 Konačno, kralj je oslobodio židove odkad je naišao na takve nesreće. Ali oni su stekli od egipćana mnogo posuđa, ne mali iznos odeće, i izobilno drugog blaga. Prešavši rijeke Arabije i prešavši znatno područje, oni dođoše u treći dan do Crvenoga Mora.

35 A Memfićani su rekli da Mojsije je srodan sa zemljom i gledali su za oseku i prenijeli mnoštvo preko suhog mora . Ali Heliopolićani rekoše da kralj je sjurio na njih sa velikom silom, zajedno sa posvećenim životinjama, budući da židovi su stekli i nosili su imovinu egipćana.

36 Ali božanski glas dođe Mojsiju da udari more sa štapom i podeli ga. Kad Mojsije ču to, on dodirnu vodu sa štapom i tako tekuća voda se odvoji i sila pređe suhim putem.

37 On (Artapanus) je rekao da kad egipćani odoše za njima i progoniše, vatra je zasjala nasuprot njih i more opet potopi put. Svi egipćani behu uništeni i sa vatrom i potopom. Židovi izbegoše opasnost i provedoše četrdeset godina u divljini. Bog je spuštao za njih jelo kao proso, vrlo sličan boji snijega. On reče da Mojsije je bio visok, rumen, sive duge kose, najčasniji. On učini ove stvari kad je imao osamdeset devet godina .