Pismo Aristeja

PISMO ARISTEJA

Ovo je priča o bibliofilu, Ptolemeju Filadelfu koji je želio sakupiti u svojoj biblioteci u Aleksandriji, ''sve knjige sveta''. Konačno u svom naumu želi osigurati jednu veliku knjigu – Židovske Zakone, on trguje sa 100 000 zarobljenika da bi dobio tu knjigu.

Događaj se dogodio oko 270g. Pre Hrista, dok datum pisanja je neizvjesan.

Struktura djela:

1. Posveta knjige Filokratu

(a) Prijedlog bibliotekara da oslobodi židovske zarobljenike u zamjenu za knjigu.

(b) oslobađanje

(c) pismo Filadelfija ka Eleazaru

(d) odgovor

(e) imena odbora određenog da prevede knjigu

3. Opis kraljevskih darova:

(a) Stol (moguće najopširniji dio namještaja ikad izrađen).

(b) Drugi pokloni

4. Opis Jerusalima

(a) Hram (i vodni sistem)

(b) Služba

(c) Tvrđava

(d) Grad

(e) zemlja

5. Eleazarov pozdrav

6. Eleazarovo objašnjenje zakona (ovo je duboka mudrost)

7. Prijem

8. Gozba (72 pitanja i odgovora)

9. Prevod Knjige.

GLAVA I

1 Budući da sam sakupio materijal za istorijski spomenik moje posjete Eleazaru Visokom Svešteniku Židova, i zbog tebe, Filokrate, da ne zaboraviš podsjetiti me, sam postavio naum na primanje motiva i razloga moje misije. Pokušao sam povući čisto izlaganje stvari tebi, jer mislim da poseduješ sklonost ka učenju, osobine koje su najveće imanje čoveka, da bude u stalnom pokušaju da doda sebi znanje i postignuća, da li kroz učenje povijesti ili aktivno učestvovanje u samim događajima.

2. Radi ovoga, uzimajući sebi plemenite stvari, da duša se utvrđuje u čistoći, i budući utvrđena njena namjera ka pobožnosti, najveći cilj svega, koristi ovo kao neizostavan vodič i tako stekni konačnu svrhu.

3. Bila je moja želja da potegnem vjersko znanje koje me vodi da preduzmem putovanje do čovjeka kojega ti pomenuh, koji je držan u najvećem poštovanju od svojih građana i drugih, i zbog osobina i njegove veličine, i koji u svom posjedu ima dokumente najveće vrednosti Židovima u njihovoj zemlji i u stranim zemljama za tumačenje božanskog zakona, jer njihovi zakoni su pisani na kožnim pergamentima u židovskim slovima.

4. Ovo putovanje sam poduzeo zanesen,našavši prvo od svega priliku razgovarajući sa kraljem zbog židovskih zarobljenika koji su prenešeni iz Judeje u Egipat od kraljevog oca, kad je prvo stekao vlasništvo nad ovim gradom i pokorio zemlju Egipta.

5. Vrijedno je da ti kažem ovu priču, također, jer sam ubijeđen da ti, sa svojim stavom prema svetosti i tvojim naklonošću prema ljudima koji žive u skladu sa svetim zakonom, ćeš radije čuti namjeru koju šaljem, jer odkako si ti došao kod nas od otoka i želiš čuti sve što teži izgrađivanju duše.

6. Ranijom prilikom, poslao sam ti zapis dokumenta koji sam mislio da je vrijedan židovskog naroda, zapis koji sam dodio od najučenijih visokih sveštenika i najučenijih u zemlji Egiptu.

7. Kako si ti željan da stekneš znanje o ovim stvarima koje su na umnu korist, nađoh svojom službom da ti saopštim sve informacije koje imam.

8. Trebao bih osećati istu obavezu prema svima koji imaju isti stav, ali osećam naročito prema vama jer vi imate interesovanja koja su tako velika,i jer vi niste samo moja braća po osobinama, ništa manje ni po krvi, već ste jedno sa mnom u traženju dobra.

9. Jer nije dobro došlo oda zlata ili ijednog drugog posedovanja koje je nagrađeno plitkom umnošću koje ima istu korist kao istraživanje kulture i izučavanje koje mi preduzimamo u očuvanju.

10. Ali da te ne izmorim sa predugim uvodom. Nastavljam ujedno suštinu moje priče.

11. Demetrije od Faleruma, predsjednik kraljevske biblioteke, primio je ogromnu sumu novca, u svrhu da sakupi, što je moguće više, sve knjige svijeta.

12. U smislu kupovine i prijepisa, on preduze, najbolje od mogućnosti, u cilju svog kralja.

13. Jednom prilikom kad sam bio prisutan pitah ga, Koliko hiljada knjiga je u knjižnici? I on odgovori, ''Više od dvesta hiljada, O kralju, i ja ću nastojati u budućnosti da skupim preostale, tako da ukupno bude pet stotina hiljada. Rečeno mi je da zakoni Židova su vrijedni prepisivanja i zaslužuju mjesto u našoj biblioteci!

14. Šta te sprečava od toga?odgovori kralj. Sve što je potrebno stavljeno ti je na raspologanje!

15. Treba da budu prevedene, odgovori Demetrije, jer u zemlji židova one su u svojstvenom alfabetu (kao u egipćana, također imaju posebne oblike slova) i pričaju u posebnom dijalektu.

16. Oni bi trebalo da koriste sirijski jezik, ali to nije slučaj, njihov jezik je prilično drugačiji.

17. I kad kralj razumije sve naredi da se napiše pismo jevrejskom Visokom Svešteniku da njegova svrha, prethodno opisana, može da se ostvari.

18. Misleći da je došlo vreme izdavanju, koje sam ranije često držao prije Sosibusa iz Tarenta i Andreja, glavnoga čuvara, za osamostaljenje židova koji su bili preneseni iz Judeje od strane kraljevog oca, jer kad dođe vreme dobre sreće i ohrabrenja kad je napadao cijelu regiju Sirije i Fenikije sa uspješnim ishodom, u smislu podčinjavanja zemlje, on je odveo neke od svojih neprijatelja u zarobljeništvo.

19. Broj onih koji su odvedeni u zemlju između židova u Egipat iznosio je ne manje od stotinu hiljada,

20. Od ovih on oruža trideset hiljada i stavi ih u utvrde u oblastima zemlje.

21. Iako prije ovoga velik broj židova je došao u Egipat sa Persijancima, i u ranijem periodu još su neki bili poslani u Egipat da pomognu Psametikusu faraonu protiv kralja Etiopljana. Ali ti behu kao ništa tako brojni kao zarobljenici koje Ptolemej sin Lagusa dovede.

22. Kao što ranije rekoh Ptolemej pokupi najbolje od ovih, ljude koji behu u glavnini života i izdvojeni po hrabrosti, i naoruža ih, ali velika masa drugih, oni koji behu prestari ili premladi za ovu svrhu, i žene također, on stavi u ropstvo, ne tako da je htio po volji njihovoj slobodnoj, već bi natjeran od svojih ratnika koji ih smatraše za nagradu za službu koju su oni ponudili u ratu.

23. Imajući, kao što je rečeno, mogučnost da ih oslobodi. Ja rekoh kralju sledeće, ''Nemojmo biti toliko nerazumni da dopustimo nam da damo laži našim rječima.''

24 Odkako zakon koji smo hteli da prepišemo već i da prevedemo pripada jevrejskom narodu, koje opravdanje da nađemo u našim namjerama kao što su te brojke onih koji ostaše u ropstvu u tvom kraljevstvu?

25 U savršenstvu i bogatstvu tvoje milosti otpusti te koje držimo u jadnim okovima, kao što sam ja u bolovima otkrio, da Bog koji im je dao zakon je Bog održava tvoje kraljevstvo.

26 Oni obožavaju istog Boga, Gospoda Stvoritelja Svemira, kao svi ostali ljudi, tako i mi, O kralju, iako ga nazivamo drugačijim imenima, kao Zeus ili Dis.

27 Ovo ime je dato njemu od naših prvih predaka, u smislu da naznače da On, kroz koga sve stvari su obdarene životom i došle u biće, je neminovno Gospodar svemira.

28 Postavio sve čovječanstvo kao primjer velikodušnosti oslobađajući one koji su u okovima.

29 Nakon kraćeg vremena, dok sam prinosio molitvu Bogu da on tako raspolaže mislima kralja da svi zarobljenici mogu biti oslobođeni, jer ljudska rasa, bivajući stvorenje Božije, je pod uticajem Njegovim.

30 Zato sa mnogim različitim molitvama Ja pozvah Njega koji vlada srcima da kralj bude udovoljen da opravda moju molbu.

31 Jer imam velike nade prema spasenju ljudi jer sam siguran da Bog će ispuniti moju molbu.

32 Jer kad ljudi iz čistih motiva imaju naum ka nećemu u interesu pravde i stvaranja velikih djela. Svemogući Bog doprinosi njihovim naporima i svrhi do uspješnog ishoda, kralj podiže svoju glavu i pogleda me sa veselim izrazom pitajući, ''Koliko hiljada misliš da će brokati?''

33 Andreas koji je stajao pored odgovori, ''Nešto više od stotinu hiljada.'

34 'To je mala blagodat zaista, ''reče kralj, ''to što Aristej traži od nas!''

35 Tad Sosibius i neki drugi prisutni reče 'Da , ali će biti odgovarajući doprinos tvojoj velikodušnosti za tebe da ponudiš pravo glasa tim ljudima kao akt privrženosti prema svemogućem Bogu.

36 Veoma si počastvovan od Svemogućeg Boga koji te uzdignu iznad svih tvojih praotaca u slavi i odgovarajuće je da mu ponudiš najveću žrtvu zahvalnosti u svojoj moči.

37 Krajnje zadovoljan sa ovim dokazima on dade naređenja da dodatno budu plaćeni vojnici u iznosu otkupnine, da dvadeset drahmi budu plačeni vlasnici svakog roba, da javna odredba bude izdata i da svi spiskovi zarobljenika budu pridodati tome.

38. On pokaza veliku zanesenost u poslu, jer Bog bi koji je doveo našu svrhu do ispunjenja u cijelosti i prinudio ga da iskupi ne samo one koji su došli u Egipat sa cijelom vojskom njegovog oca već bilo koga tko je u ranijem vremenu doveden u kraljevstvo.

39 Bilo mu je rečeno da otkupnina novca iznosi četiri hiljade talenata.

40 Mislim da bi bilo korisno da umetnem kopiju naredbe, jer na ovaj način velikodušnost kralja, koji je ovlašten Bogom da spase toliko mnoštvo, će biti jasnije i očiglednije.

41 Odluka kralja ide ovako: 'Svi koji su služili u vojsci moga oca u ratu protiv Sirije i Fenikije u napadu na zemlju Židova i stoga imaju židovske zarobljenike i dovedoše ih u grad Aleksandriju i zemlju Egipat ili prodali ih drugima, i na isti način bilo koji zarobljenik koji je bio u našoj zemlji prije tog vremena ili doveden naknadno, svo koji poseduju takve zarobljenike su dužni da im daju slobodu odmah, uzimajući za to dvadeset drahmi po glavi kao otkupni novac.

42 Vojnici će primiti novac ovaj kao dar dodat njihovim nadnicama, drugi iz kraljeve riznice.

43 Mislim da je protiv volje našeg oca i protiv sve naše imovine da ih učinimo zarobljenicima i da pustošenje njihove zemlje i odvođenje židova u Egipat je bila akt vojne svireposti.

44 Plijen koji je dopao ratnicima u polju bitke je sav plijen koji oni mogu tražiti.

45 Da bismo smanjili ropstvo to je bilo u aktu apsolutne nepravde.

46 Stoga, obzirom da je potvrđeno da smo prihvatili ponuditi pravdu svim ljudima a naročito onima koji su nepravedno u uvjetima sužanjstva, i odkad se trudimo djelovati dobro prema svim ljudima prema zahtjevima pravde i pobožnosti, zapovjedili smo, u odnosu prema židovima koji su u bilo kom položaju zarobljeni u bilo kom dijelu naše uprave, da oni koji ih posjeduju treba da prime propisanu sumu novca i da im daju slobodu tako da nijedan čovjek ne pokaže zakasnelost u ispunjenju ovih obaveza.

47 Unutar tri dana nakon objave naredbe, oni moraju popisati sve robove za oficire određene da izvrše našu volju, i odmah objave lica zarobljena.

48 Jer mi smatramo da je prednost nam i našim poslovima da ova stvar bude dovedena do završetka.

49 Bilo tko ko želi dati informacije o bilo kakvoj neposlušnosti naredbe, na uvjete ako je čovjek nađen kriv on će postati njegov rob, njegovo vlasništvo, ili , biti će predan kraljevskoj riznici.

50 Kad ova naredba bi donesena da se čita kralju na odobrenje, sadržala je sve ostale ustupke osim izraza ''svaki zarobljenik koji je bio u zemlji prije tog vremena ili je doveden poslije'', i u svojoj velikodušnosti i veličini svog srca kralj stavi ovaj dodatak i dade naređenja da suma novca za iskup bude položena u punom onima koji plačaju zaduženih i kraljevskih bankara, tako da stvar bi odlučena i naredba potvrđena unutar sedam dana.

51 Potpora za iskup brojila je više od šest hiljada i šezdeset talenata, jer mnoga djeca na grudima behu uključena zajedno sa svojim majkama.

52 Kad ovo pitanje beše poraslo da li suma od dvadeset talenata treba biti plačena za to, kralj naredi da bude izvršeno, i tako od sprovede svoju odluku na najbolji obuhvatan način.

GLAVA II

1 Kad je ovo bilo gotovo, on naredi Demetriusu da izradi sječanje na prevod Židovskih knjiga.

2 Za sve poslove države uobičajeno je bilo donositi odluke i sa najvećom tačnošću od ovih Egipatskih kraljeva, i ništa nije dato nedovoljnoj ili slučajnoj izradi.

3 Tako sam umetnuo kopije ovih uspomena i pisma, broj poslatih poklona i prirodu svakog, jer svaki od njih bi odličan u velikodušnosti i vještini.

4 Slijedi kopija spomenice , Spomenica od Demetriusa velikom kralju, 'Otkako si mi dao upute O kralju, da knjige koje su potrebne da bi se kompletirala biblioteka trebaju biti sakupljene zajedno, i ono što je oštećeno da bude popravljeno, ja se posvetih najvećoj brigi za ispunjenje vaših želja, i sad imam slijedeći prijedlog staviti pred vas.

5 Knjige zakona židova sa još nekima nedostaju u biblioteci.

6 One su pisane židovskim slovima i jezikom i bile su brižno tumačene, i ne predstavljaju originalan tekst kako sam informisan od onih koji znaju, oni nikad nisu imali kraljevu brigu da ih zaštiti.

7 Neophodno je da ti budu tačno izrađeni za vašu biblioteku jer zakon koji sadrže, je od božanskog porijekla, je pun mudrosti i slobodan od potvore.

9 Ako je ugodno kralju, pismo će biti napisano Visokosvešteniku u Jerusalemu, tražeći ga da pošalje šest starješina iz svakog plemena, ljudi koji su živjeli najplemenitijim životom i koji su najučeniji u njihovom zakonu, da možemo pronaći tačke u večini njih da se slažu, i tako da ostvarimo tačan prevod koji će uzeti mjesto vrijednog djela i svrhe.

10 Neka stalan napredak bude vaš!'

11 Kad je spomenica predstavljena, kralj naredi pismo da bude napisano Eleazaru o ovoj stvari, dajući mu iznos o oslobođenju židovskih zarobljenika.

12 I on dade pedeset talenata težine zlata i sedamdeset talenata srebra i veliku količinu dragog kamenja da uradi pehare i bočice i tablu i čaše.

13 On također dade naređenja da oni koji su držani u nadzoru njegove blagajne da dopusti majstorima da naprave odabir svih materijala koji trebaju za ovu svrhu, i da stotinu talenata novca bude poslano da se obezbijede žrtve za hram i ostale potrebe.

14 Dati ću ti puni uvid u izradu nakon što postavim kopije pisma. Pismo kralja ide sledeće:

15 'Kralj Ptolemej šalje pozdrave i pozdravlja Visokog sveštenika Eleazara.

16 Budući da ima mnogo židova naseljenih u našim krajevima koji su dovedeni iz Jerusalema od Perzijanaca u vreme njihove moči i mnogo više onih koji dođoše sa mojim ocem u Egipat kao zarobljenici, velik broj ovih on stavi u vojsku i plati im veće plaće nego uobičajeno, i kad oni potvrdiše lojalnost njihovim vođama on izradi utvrde i stavi ih u dužnost da domaći egipćani mogu biti podređeni njima.

17 I ja, kad dođoh na tron, primih ljubazno stav prema svim mojim podanicima, i više značajno onima koji behu građani vaši, ja postavih slobodu više od stotinu hiljada zarobljenika, plačajući njihove vlasnike propisanu tržišnu cenu za njih, ako sam ikad učinio zlo vašim ljudima kroz strast mnoštva, ja učinih iskupljenje.

18 Razlog zbog kojeg sam uradio ovako je želja da djelujem pobožno i stavim prema svevišnjem Bogu žrtvu zahvale za održanje moga kraljevstva u miru i veliku slavu u celom svijetu.

19 Štaviše ovi od tvojih ljudi koji behu u glavnini života ja sam povukao u svoju vojsku, i oni koji su odgovarali da budu priključeni meni i vrijedni povjerenja na mom dvoru, ja im postavih službena mjesta.

20 Sad budući da sam zabrinut pokazujem svoju zahvalnost tim ljudima i židovima po celom svijetu i naraštajima koji dolaze, odredio sam da vaš zakon bude preveden iz hebrejskog jezika koji je u upotrebi kod vas u grčki jezik, da te knjige mogu biti pridodate kraljevskim knjigama u mojoj biblioteci.

21 Bilo bi ljubazno od vas i nagrada mojoj želji ako biste odabrali šest starješina iz svakog plemena, ljudi plemenita života i učena u vašem zakonu i sposobna da tumače ga, da u pitanjima razilaženja mogu da otkriju sud u kome se većina slaže, jer istraživanje je od najveće moguće važnosti.

22 Nadam se dobiti veliku slavu ispunjenjem ovog dela

23 Poslao sam Andreja, upravnika mojih čuvara i Aristeja čovjeka koga držim u najvišem cenjenju da izloži ovu stvar pred vas i obelodani vam sa stotinu talenata srebra, i prvo voće mog prinosa za hram i žrtvu i druge religijske službe.

24 Ako mi budete pisali o vašim željama u ovim stvarima, vi ćete učiniti veliku uslugu meni i dodijeliti mi znak prijateljstva, za sve vaše želje će biti brinute najbrže moguće- Da ste dobro!

25 Ovom pismu Eleazar odgovori približno ovako: 'Eleazar Visoki sveštenik šalje pozdrave kralju Ptolemeju iskrenom prijatelju.

26 Moje najveće želje su za vaše dobro i dobro kraljice Arsineje, tvoje sestre i vaše djece.

27 Ja sam također dobro. Primio sam vaše pismo i veoma sam radostan tvojim prijedlogom i plemenitim savjetom.

28 Pozvao sam sve ljude i pročitao im da znaju vašu privrženost našemu Bogu.

29 Pokazah im također čaše koje poslaste, dvadeset od zlata i trideset od srebra, pet bočica i stol za prinos, i stotinu talenata srebra za prinos žrtve i dobavljajući stvari u kojima je hram u potrebi.

30 Ove stvari mi donese Andrej, jedan od vaših najpočastvovanijih sluga i od Aristeja, obojice dobrih ljudi i iskreni, različitih u svom učenju, i vrijednih u svakomu pogledu da budu predstavnici vaših visokih načela i pravedne svrhe.

31 Ovi ljudi dadoše mi tvoju poruku i dobiše od mene odgovor u slaganju sa vašim pismom. Složiti ću se prema svemu što je na napredak vama premda vaš zahtjev je neuobičajen.

32 Jer ti si dodijelio našim građanima veliko i nikad zaboravljeno dobro u mnogim načinima.

33 Odmah zato prinesoh žrtve na tvoju korist, tvoje sestre, tvoje djece, i tvojih prijatelja, i svi ljudi moliše da tvoj naum može napredovati stalno, i da Svemogući Bog sačuva tvoje kraljevstvo u miru i časti, i da prijevod svetog zakona bude na napredak tebi i da bude izvedeno uspješno.

34 Pred svim ljudima ja odabrah šest starješina iz svih plemena, dobrih ljudi i istinitih, i poslah ih k tebi sa kopijom našeg zakona.

35 Bilo bi ljubazno, o pravedni kralju, da daš upute što prije prevod zakona bude gotov, da ljudi budu vračeni ponovo u sigurnost. Zdravo!

36 Sljedeća su imena starješina: Od prvog plemena, Josif, Ezekija, Zaharije, Jovan, Ezekija, Elišej

37 Drugo pleme, Juda, Simon, Samuel, Adeus, Matatija, Eshlemija

38 Od trećeg plemena, Nehemija, Josif, Teodosije, Baseas, Ornije, Dakis

39 Od četvrtog plemena, Jonatan, Abraeus, Elišej, Ananija, Habrija

40 Od petog plemena, Isak, Jakob, Jesus, Sabatej, Simon, Levi

41 Od šestog plemena, Juda, Josif, Simon, Zaharije, Samuel, Selemija

42 Od sedmog plemena, Sabatej, Sedekija, Jakob, Isak, Jesej, Natanej

43 Od osmog plemena, Teodosije, Jason, Isus, Teodotus, Ivan, Jonatan

44 Od devetog plemena, Teofil, Abraham, Arsamos, Jason, Endemija, Daniel

45 Od desetog plemena, Jeremija, Eleazar, Zaharije, Banaej, Elišej, Dateus

46 Od jedanaestog plemena, Samuel, Josif, Juda, Jonatej, Habuj, Dositej

47 Od dvanaestog plemena, Isael, Jovan, Teodosije, Arsamej, Abietej, Jezekilj

48 Njih je sedamdest dvojica. Takav je odgovor koji Eleazar i njegovi dadoše kralju u pismu.

GLAVA III

1. Sad ću nastaviti ispuniti svoje obećanje i dati vam opis rada na djelu.

2 Oni behu izrađeni sa posebnim umijećem, jer kralj nije štedio troškove u lično je nadzirao radnike.

3 Nisu stoga mogli nijedan dio naruku raditi i završiti kako ne treba.

4 Prvo od svega dati ću vam opis stola.

5 Kralj je bio zabrinut da ovaj dio rada treba biti naročito velikih dimenzija, i on postavi pitanja mjesnim židovima o veličini stola koji je već u hramu u Jeruzalemu.

6 I kad bi opisan po mjerama, on nastavi pitati da li može da napravi većeg oblika.

7 I neki od sveštenika i ostali židovi odgovoriše da nema ništa protiv toga.

8 I on reče da je željan da ga napravi pet puta u veličinu, ali se dvoumi da li će biti koristan za službu u hramu.

9 Bio je željan da njegov dar ne bude samo postavljen u hramu, već dalo bi mu mnogo značajnije zadovoljstvo ako ljudi čija je dužnost da prinesu pdgovarajuće žrtve budu mogli da čine tako na stolu koji on izradi.

10 Nije predpostavio da zbog manjka zlata prethodni stol je bio izrađen manjih dimjenzija, ali je izgledalo da ima, on reče, nekih razloga da bude izrađen ovih dimenzija.

11 Jer da je naredba izdata, onda ne bi trebalo biti nestašice nikako.

12 Zato ne smijemo pogriješiti i ići previše od odgovarajuće mjere.

13 U isto vreme on naredi im da stave u službu razne vrste umjetnika, jer on bi čovjek od najvišljih zamisli i prirode koja ga obdarila sa zamislima da vidi sliku završnog rada.

14 Dao je naređenja također, da nema uputa u židovskim spisima, sve bi trebalo biti urađeno što ljepše je moguće.

15 Kad takve upute behu donesene, imale su biti izvršene i pismeno.

16 Oni načiniše stol dva lakta dug, jedan lakat širok, jedan i pol lakat visok izrađujući ga od čistog zlata.

17 Šta opisujem nije tanko zlato preliveno preko druge osnove, već cijela struktura je bila od masivnog zlata zajedno.

18 I napraviše granice širine ruke oko njega.

19 I bi vijenac valovit, urezan u obliku konopaca čudesno izrađeno na tri strane.

20 Jer bi trokutastog izgleda i bio je isti na svakoj strani, tako na bilo koju stranu okrenut, on predstavljaše isti izgled.

21 Na dve strane ispod ruba, jedna je koja je padala dole do stola je bila lijepe izrade, ali bila je vanjska strana koja je privlačila pogled posmatrača.

22 Sad gornji rub od dve strane, bijući podignut, bi oštar, kao što smo rekli , naplatak je bio trostran, sa bilo koje tačke mu se prilazilo.

23 I bili su slojevi dragog kamenja na u sredini isklesanog rada, i oni behu utkani jedan s drugim na neponovljiv umjetnički način.

24 Iz razloga sigurnosti bili su svi učvrščeni zlatnim iglama koje su bile umetnute u rupe u kamenju.

25 na stranama bili su utkani zajedno učvrščenjima koja ih držahu čvrsto.

26 Na dijelu ruba oko stola koji je nakrivljen odozgo i vidno, bio je iskovan uzorak jaja u dragom kamenju, savršeno urezan utorima, blizu spojeni zajedno oko cijelog stola.

27 I ispod kamenja koje je uređeno da predstavlja jaja umjetnici izradiše krunu koja sadrži sve vrste voća, imajući na vrhu grozdove grožđa i klasove žita, također i jabuke, i nar i slično, sa strane uređeno.

28 Ovo voće je izvedeno od dragog kamenja, iste boje kao voće samo i pričvršćene za ivice okolo na svim stranama stola i uvezano zlatom

29 Nakon što je kruna od voća stavljena, ispod je umetnut drugi kalup od jaja u dragom kamenu, i drugi užljebljeni i pričvrščeni rad, tako da obe strane stola mogu biti korišćene, prema željama vlasnika i zbog ovog valoviti rad i rubovi behu produžene do nogu stola.

30 Uradili su i pričvršćenom ispod cijele širine stola masivnu ploču četiri prsta debelu da noge mogu biti umetnute, i spojeno čvrsto sa klinovima koji ulažahu u utore ispod ruba, tako da koju god stranu stola ljudi su željeli, mogla se koristiti.

31 Tako je postalo otvoreno jasno da rad je namjeravan biti korišten na bilo koji način.

32 Na stolu samom je urezan meander, sa dragim kamenjem stajući na sredinu toga, rubini i smaragdi i oniks također i mnoge druge vrste kamenja koje prevazilaze u ljepoti.

33 I do meandera bi stavljen prelijep komad mreže, koja je činila centar stola da se pokazuje u obliku romba, i na njemu kristal i amber, kako je zvan, bio izveden, koji je stvarao neuporediv utisak na one koji gledaju.

34 Napravili su noge od stola sa glavama kao ljiljani, tako da su izgledali da budu kao ljiljani  vezani ispod stola, i djelovi koji behu vidljivi predstavljaše lišće koje je stajalo uspravno.

35 Osnova nogu na zemlji sadržala se od rubina i iznosila širinu ruke u visinu uokolo.

36 Imalo je izgled cipele i bila je osam prstiju široka.

37 Na cijeloj površini noge su stajale

38 I napraviše noge kao rastući bršljan rastuči iz kamena, iznutra istkan akantusom i okružen sa lozom koja je okruživala grozdove grožđa, koji behu izrađeni u kamenu, do vrha noge.

39 Sve četiri noge behu izrađene po istomu stilu i sve je izvedeno i odgovaraše vješto, i takvo dobro umijeće i znanje bi uloženo na izradu da izgledaše kao prirodno, da kad vazduh bi pomješan od uzdaha i vjetra, pokret bi uključen na lišće, i sve je izrađeno da odgovara sa stvarnošću koju predstavljaše.

40 I izradiše vrh stola u tri djela, i bilo je odgovaralo kao triptih i uklapalo se zajedno sa naglavcima cijelom širinom izrade, da spoj zglobova ne mogaše bi viđen ili otkriven.

41 Debljina stola nije bila manja od pola laktta, tako da cijelo djelo mora da je koštalo mnogo talenata.

42 Jer budući da kralj nije htio da pridodaje njegovoj veličini on je potrošio na detalje istu količinu novca koja bi bila potrebna da je stol bio večih dimenzija.

43 I sve bi završeno prema planu, na najljepši i znamenit način, sa neponovljivom umjetnošću i neponovljivom ljepotom.

44 A različiti pehari, oni behu izvedeni u zlatu, i od osnove do sredine uklesane sa urezom u uzorku vaga, i između vaga drago kamenje bi umetnuto sa velikim umijećem.

45 I bi tamo meander lakat u visinu, i njegova površina, bi izvedeno od dragog kamenja sa mnogim bojama, izlažući veliki umjetnički rad i ljepota.

46 Na ovo bi mozaik, izrađen u obliku romba, imajući mrežu kao pojavu i dostižući desno do ruba.

47 U sredini, mali štitovi koji su izrađeni od različitog dragog kamenja, stavljeni dodatno, različiti po vrsti, ne manje od četiri prsta široki, pokazivaše ljepotu svog izgleda.

48. Na vrhu ruba bi ukras od ljiljana u cvatu i isprepleteni grozdovi grožđa behu uklesani sve unaokolo.

49 Takva bi izrada zlatnih pehara, i bili su više od dva firkina svaki.

50 Srebrni pehari imali su glatku površinu , i behu odlično izrađeni kao da su namjeravali izgledati kao od stakla, i sve je što je bilo blizu njih ogledavalo se jasnije nego u ogledalima.

51 Ali je nemoguće opisati stvarni utisak koji ova djela umjetnička činiše na misao kad behu završeni.

52 Jer kad ove posude behu završene i stavljene strana do strane, prvo srebrni pehar i onda zlatni, i drugi srebrni, i zatim drugi zlatni, izgled  je bio zajedno neopisiv, i oni koji dolažahu da vide nisu mogli da zasuze od sjajnog izgleda i zanesen prizor.

53 Utisak je proizveden bio od strane prizora različitih vrsta.

54 Kad ljudi gledahu na zlatne posude, njihove misli su lutale svakim detaljem izrade, duše im behu oduševljene ovim čudom.

55 Opet kad je čovjek želio direktno pogledati u srebreno posuđe, dok je stajalo pred njim, sve je izgledalo da blješti sa svjetlom oko mjesta gde je stajao, i doprinosilo večem užitku posmatrača.

56 Tako da bilo je neverovatno opisati umjetničku ljepotu djela.

57 Zlatne bočice behu uklesane u sredini sa vinskim vijencima.

58 I okolo rubova bi istkan vijenac od bršljana, i mirte i masline u urezu djela i umetnuto drago kamenje unutar.

59 Drugi djelovi urezanog rada behu iskovani po raznim kalupima, jer činili su tačku časti da završe sve na način vrijedan veličanstva kralja.

60 U riječi može se reči da niti kraljeva riznica niti jedna druga, nije bilo djela koje bi jednako ovom u cijeni ili umetničkoj izradi.

61 Jer kralj je potrošio ne manje misli na njega, jer je volio steći slavu zarad izrade svoje zamisli.

62 Često on bi zanemarivao svoj posao, i provodio vreme sa umetnicima u znatiželji da bi završili sve na način vrijedan mjesta gdje dar treba da bude poslan.

63 Tako da sve je izvedeno na velikoj vagi, na način vrijedan kralja koji posla darove i za visokog sveštenika koji je bio vladar zemlje.

64 Nije bilo ograničenja u dragom kamenju, jer nije manje od pet hiljada ukorišteno i svi behu veliki.

65 Najveće znano umjetničko umijeće bilo je upotrebljeno, tako  da cijena kamenja i izrade je bila pet puta veća nego ona od zlata.

GLAVA IV

1 Dadoh vam ovaj opis prinosa jer mislio sam da je neophodno.

2 Sledeća tačka našeg pripovijedanja je o našem putovanju ka Eleazaru, ali prvo ću vam dati opis cijele zemlje

3 Kad smo stigli u zemlju židova vidjeli smo grad smješten u sredini cijele Judee na vrhu planine značajne visine.

4 Na vrhu hram je bio sagrađen u svom svom sjaju.

5 Bio je okružen sa tri zida više od sedamdeset lakata visokim i dužina i širina odgovarala je strukturi građevine

6 Sve zgrade su obilježene veličanstvenošću i neprocenjivom cenom koštanja.

7 Bilo je očito da u troškovima nije bilo štednje na vrata i učvršćenja, koja spajaše ih sa vratnim stubovima, i stabilnošću gornje grede.

8 Stil zavjese je preko proporcija ulaza.

9 Njegova tkanina se na vjetru stalno kretala, i ovo kretanje ni od dna i zavjesa bi isbočena do najvišeg djela, što je doprinosilo ugodnom pogledu od koga čovjeku suza potekne.

10 Konstrukcija oltara je bila u držanju tog mesta sa žrtvama paljenicama koje je palila vatra, i prilaz njemu bi na sličnim stepenicama.

11 Bio je postupni nagib ka njemu, povoljno urađen svrhi da pristaje, i služeći sveštenici behu odjeveni u linenu odjeću, dolje do članaka.

12 Hram je bio okrenut ka istoku, a njegov zadnji deo ka zapadu.

13 čitav pod je popločan sa kamenjem nagnut je prema naznačenim mestima, da voda može biti odvedena da se opere krv od žrtava, jer mnoge hiljada životinja behu žrtvovane tamo na praznične dane.

14 I tamo bi nepresušan izvor vode, jer izobilna prirodan izvor je izvirao unutar kruga hrama.

15 Tamo bi štaviše lijepe i neopisive podzemne cisterne, kako mi je rečeno, u razmaku od pet stadija svud uokolo mjesta hrama, i svaki od njih imade nebrojene cijevi tako da različiti izvori pritjecaše istomu.

16 I sve ovo bi učvršćeno vodilo do dna sa strana zidova i preko njih velika količina žbuke se širila, i svaki deo posla bi pažljivo izveden.

17 Bili su također brojni otvori za vodu u osnovi oltara koji su nevidljivi osim onima koji su uključeni u službu, tako da krv žrtava koja je sakupljana u velikim količinama je izapirana dalje u trenutku oka.

18 Takvo je moje mišljenje u odnosu za karakter rezervoara i sad ću vam pokazati kako je sve potvrđeno.

19 Vodiše me više od četiri stadija izvan grada i ponudiše mi da vidim dolje prema izvesnom mestu i čujem zvuk koji je činio susret voda, tako da velik oblik rezervoara je postao očit mi, kao što je ranije rečeno.

20 Služba sveštenika na svaki način nije nadmašivala njenu fizičku izdržljivost i poredak i tihu službu.

21 Jer svi oni rade spontano, premda to podrazumijeva mnogo bolnog truda, i svaki ima poseban zadatak propisan njemu.

22 Služba se izvodi bez prekida, neki dobavljaju drva, drugi ulja, drugi fino bijelo brašno, drugi začine (mirise), drugi opet djelove mesa od paljenica, što zahtijeva veliku snagu.

23 Jer uzimaju sa obe ruke djelove teleta, svako od njih teško više od dva talenta, i bace ih svakom rukom na lijep način na visoko mjesto na oltaru i nikad ne promaše stavljajući ga na propisano mjesto.

24 Na isti način djelovi ovce i također koza behu lijepi i po težini i debljini.

25 Za one čiji je posao da uvijek odabiru životinje koje su bez mane i posebno debele, i to je žrtva koju opisah, da se izvodi.

26 Postoji i posebno mjesto odvojeno za njih da se odmore, gdje oni koji umorni od dužnosti sjede.

27 Kad ovo je, oni koji se već odmarahu su spremni da prime dužnost ustaju spontano jer nema nikoga da daje naređenja u odnosu na red žrtvi.

28 Najveća tišina vlada da bi netko mogao pomisliti da nije prisutna ni jedna osoba, iako tu je trenutno sedam hiljada ljudi uključenih u rad, pored velikog broja onih koji behu uključeni u prinošenje žrtava.

29 Sve je vođeno sa obazrivošću na način vrijedan velikog Boga.

30 Bibi smo veoma zapanjeni, kad vidjesmo Eleazara uključenog u službu, na način njegovog odijevanja, i na veličanstvenost njegove pojave, koji je otkrivao ogrtač koji je nosio sa dragim kamenjem na njemu.

31 Tu behu zlatna zvona na odeći koja dostizahu do nogu, dajući svojstven način melodije, i na obe strane njega bi nar sa raznim cvetovima u lijepim nijansama.

32 On je bio opasan sa opasačem primjetne ljepote, tkan u najljepše boje.

33 Na njegovim grudima nosio je proroštvo Božije, kako je zvano, na komu behu dvanaest kamenova, različitih vrsta, behu umetnuti, pričvrščeni zajedno sa zlatom, sadržujući imena vođa plemena, prema njihovom redu, svaki sijaše pravo na neopisiv način u svojoj posebnoj boji.

34 Na svojoj glavi nosio je tiaru (krunu), kako se zove, i na tom u sredini svog čela jedinstven turban, kraljevsku dijademu (vrst krune) punu slave sa imenom Boga upisano u svetim slovima na pločici od zlata...bijući suđen vrijedan da nosi oznake službe.

35 Njihova pojava je stvarala takvo strahopoštovanje i smetenost uma kao kad se osječaš da netko dolazi u prisustvo čovjeka koji pripada drugom svijetu.

36 Ubijeđen sam da bilo tko tko uzme dio u viđenju ovog što sam opisao je ispunjen zapanjenjem i neopisivim čudom i duboko utiče na misao o svetosti koja je pridodata svakom detalju službe.

37 Ali u smislu da steknemo puno znanje, mi se popesmo na vrh susjedne tvrđave i pogledali oko sebe.

38 Smještena je na vrlo uzvišenom mjestu, i utvrđena sa mnogim kulama, koje su izgrađene do vrha, sa velikim kamenjem, sa objektom kako nam je rečeno, koji čuvaju oblast hrama, tako da ako bi bio napad, ili pobune ili juriša neprijatelja, nitko ne bi mogao prodrijeti unutar zidova da okruži hram.

39 Na kulama tvrđave naprave za rat su stavljene na različite vrste mašina, i položaj im je bio mnogo viši od kruga zidova koji spomenuh.

40 Kule behu čuvane također od najpouzdanijih ljudi koji su dokazani privrženosti zemlji.

41 ovim ljudima nikad nije dopušteno da napuste tvrđavu, osim u dane praznika i tad jedino po odredima, niti dopuštaju nijednom strancu da uđe unutar.

42 Oni behu također veoma pažljivi kad ijedna zapovijed dođe od glavnom zapovjednika da dopuste ijednom posjetiocu da vidi mjesto, kao što nam naše vlastito iskustvo potvrdi.

43 Oni behu protiv volje dopustiti nam, premda smo bili dvojica nenaoružanih ljudi, da vidimo prinos žrtava.

44 I oni izjaviše da su vezani zakletvom kad im je to povjereno, da su se zakleli da će brinuti o zakletvi kao o svetomu, iako su bili pet stotina u broju oni nikad ne bi dozvolili više od pet ljudi da uđe u bilo koje vrijeme.

45 Tvrđava je bila posebna zaštita hrama i njen osnivač ju je utvrdio tako snažno da može uspješno da čuva ga.

GLAVA V

1 Veličina grada je umjerenih dimenzija

2 Ima oko četrdeset stadija u krug, toliko koliko se može gledati.

3 Ima svoje kule u obliku teatra, sa prometnicama koje vode između njih sad raskrsnice od nižih kula su vidljive ali te viših kula su prometnije.

4 Zemlja se uspinje, jer je grad izgrađen na planini.

5 To su stepenice koje vode do raskrsnica, i neki ljudi stalno idu gore, i drugi dole i oni drže se jedan podalje drugog koliko je moguće na cesti zbog toga jer oni koji su vezani zakonom čistoće, da ne učine išta što je nezakonito.

6 Nije bez razloga da izvorni osnivači grada napravili su ga po tim dimenzijama, jer su posjedovali jasan uvid prema tomu šta se zahtijeva.

7 A zemlja je raširena i lijepa

8 Neki djelovi su u nivoima, naročito oblast koja pripada Samariji, kako je zvana, i čija granica je na zemlji Idumejaca, ostali djelovi su brdoviti, naročito oni koji su na granici sa zemljom Judeje.

9 Ljudi stoga su vezani da posvete sebe poljoprivredi i uzgoju zemljišta i zato imaju mnogo sakupljenog žita.

10 Na ovaj način uzgojem svake vrste je njegovano i u izobilu žetve ubrano u cjelosti na pomentoj zemlji.

11 Gradovi koji su veliki i uživaju odgovarajući napredak su dobro naseljeni, ali oni zanemaruju oblasti zemlje, jer svi ljudi žele život uživanja, jer svaki ima prirodnu težnju prema traženju zadovoljstva.

12 Ista stvar se dogodila u Aleksandriji, koja prevazilazi sve gradove u veličini i napretku.

13 Ljudi van gradova selidbom iz seoskih oblasti naseljavaju grad dovode poljoprivredu na loš glas, i tako da spriječe naseljavanje grada, kralj je izdao naređenja da oni ne treba da ostanu u njemu više od dvadeset dana.

14 I u isti način on dade sudijama pismene upute, da ako je neophodno da izda poziv svima koji žive na selu, slučaj mora biti namješten unutar pet dana.

15 I budući da je smatrao da stvar je velike važnosti, on je imenovao javnu službu za svaku oblast sa pomoćnicima, da poljoprivrednici i njihovi pomagaći ne budu zainteresovani u poslove ispražnjavanja žitnica grada, odnosno, poljoprivrednu proizvodnju.

16 Dozvolio sam ovu poredbu jer Eleazar je taj koji je utvrdio sa velikom jasnošću stvari koje sam spomenuo.

17 Jer velika je energija koja se troši na obradu zemljišta.

18 Jer zemlja je gusto posađena mnoštvom maslina, sa žitom, grožđem također, i ima izobilje meda.

19 Ostale vrste voćnih drveta se ne broje i ne mogu biti upoređeni s ovim.

20 Ima stoke svih vrsta u velikoj količini i bogatstvo paše za njih.

21 Stoga ispravni prepoznaju da zemljine oblasti trebaju veliku populaciju, i odnos između grada i sela da bude propisno reguliran.

22 Velika količina začina i dragog kamenja i zlata je donešeno u zemlju od arapa.

23 jer zemlja je dobro prilagođena ne samo za poljoprivredu već također za trgovinu, i grad je bogat u umijećima i nedostaje nijedna od roba koja se donosi preko mora.

24 posjeduje također odgovarajuće i  prostrane luke u Askalonu, Jopi i Gazi, kao i u Ptolemiadi koji je osnovan od strane kralja i drži središnji položaj u poređenju sa ostalim navedenim mjestima, bivajući ne tako daleko udaljen od bilo koga od njih.

25 Zemlja proizvodi svega u obilju, jer je dobro navodnjena u svim smjerovima i dobro zaštićena od nevremena.

26 Rijeka Jordan, kako se zove, koja nikad ne presuši, plovi zemljom.

27 U osnovi zemlja sadrži ne manje od 60 miliona akri, iako dalje susjedni narodi prave upade protiv nje, i 600 000 ljudi je naseljeno na njoj u farmama od stotinu akri svaka.

28 Rijeka kao Nil uzdiže u doba žetve i natapa velik dio zemlje.

29 Blizu oblasti koja pripada ljudima Ptolemiade utiče u drugu rijeku i ističe u more.

30 Druge planinske bujice, kako su zvane, teku dole u ravnicu i zaokružuju djelove Gaze i oblast Ashdod.

31 Zemlja je zaokružena prirodnom ogradom i veoma je teško napasti i ne može biti napadnuta velikom silom, zahvaljujući uskim prolazima, sa kradljivcima koji vise na ponorima i dubokim tjesnacima, i neravan oblik planina koje opkoljavaju zemlju.

32 Rekli smo da od susjednih planina Arabije bakar i željezo su ranije dobivani.

33 Ovo je zaustavljeno, međutim, u doba persijske vladavine, jer vlasti su raširile širom lažan izvještaj da rad rudnika je beskoristan i skup kako bi sprečili njihovu zemlju da bude uništena od ruda u tim oblastima i moguće uzeta od njih zahvaljujući persijskoj vlasti, jer zbog tog lažnog izvještaja nisu našli razlog da uđu u oblast.

34 Sada sam, moj dragi brate Filokrate, dao ti osnovne informacije o ovome u pisanom obliku.

35 Opisati ću rad na prevodu u nastavku.

36 Visoki sveštenik odabrao je ljude najljepših osobina i najboljeg ponašanja, takve da netko bi očekivao njihovo plemićko porijeklo.

37 Oni behu ljudi koji su ne samo stekli umešnost u židovskoj literaturi, već su studirali najpažljivije i grčki pored tog.

38 Posebno su obučeni zato za službu na putovanjima i oni uzimaju dužnosti kad god je potrebno.

39 Posjeduju velike sposobnosti za skupove savjetovanja i razgovore o problemima koje se tiču zakona.

40 Oni prihvatiše srednji smjer, i to je uvijek najbolji smjer za činiti.

41 Odrekli su se loših i neprimjerenih stvari, ali su svi zajedno iznad ponosa i nikad ne pokazuju nadmoć nad drugima, i u razgovoru su spremni slušati i dati odgovarajući odgovor na svako pitanje.

42 I svi od njih pažljivo pogledali su ovaj zakon i behu znatiželjni iznad svega da nadmaše jedan drugog u pogledima i svi oni behu vrijedni svoga vođe i njegovih sposobnosti.

43 Kako bi netko mogao primjetiti kako su voljeli Eleazara njihovom neželjom da budu udaljeni od njega i kako su ga voljeli.

44 Pored pisma koje je on napisao kralju u pogledu njihovog bezbednog povratka, on također zdušno moljaše Andreja da radi za isti svršetak i požurivao me također, da pomažem najbolje od mojih mogućnosti.

45 I premda smo obećali da ćemo dati našu najbolju pažnju stvari, on reče da je još uvek veoma tužan, jer je znao da kralj iz dobra svoje prirode smatrao je njegovom najvećom počašću, šta god čuo od ljudi koji su nadmoćniji od njegovih prijatelja u ponašanju i mudrosti, da pozove ih na svoj dvor.

46 Jer sam čuo lijepe priče od njega koje su uticale na očuvanje pravednih i razboritih ljudi o njegovoj osobnosti da će on osigurati najveću zaštitu za svoje kraljevstvo, jer takvi prijatelji će zasigurno dati mu najbolji savjet.

47. I ljudi koji su sad bili poslani od Eleazara bez sumnje su imali takve osobine,

48 I on često isticao je zakletvu da nikad neće dopustiti da ljudi idu ako imaju neki osobni interes svoj koji bi sadržao motiv prisile, već bilo je za zajedničku prednost svih građana da ih on pošalje.

49 Jer on objasni, dobar život se sastoji od držanja odredbi zakona, i ovaj kraj je postignut daleko više od slušanja nego od čitanja.

50 Od ovog i drugih sličnih rješenja jasno je koja osećanja prema njima su bila.

GLAVA VI

1 Vrijedi spomenuti ukratko informacije koje on dade kao odgovor na naša pitanja.

2 Predpostavljam da većina ljudi osjeća znatiželju u pogledu nekih odredbi zakona, naročito onih o hrani i piću i nečistim životinjama.

3 Kad mi pitasmo zašto, jer postoji samo jedan oblik stvaranja, neke životinje su smatrane kao nečiste za jelo, a neke nečiste čak i na dodir, (jer iako je zakon obazriv na nekim stanovištima, posebno je obazriv na stvari kao ove) on poče svoj odgovor sledećim:

4 'Vi vidite' on reče, 'koji uticaj naš način života i naše zajednice utiču na vas, udružujući se sa lošim, ljudi uzimaju njihovu izopačenost i postaju ništavni kroz njihov život, ali ako žive mudro i razborito, nalaze smisao izbegavajući neznanje i ispravljaju svoj život.

5 Naš zakonodavac prvo od svega postavio je zakone pobožnosti i pravičnosti i usadio ih dio po dio, ne samo zabranama već upotrebom primjera kao dobrih, pokazujući štetne posledice grijeha i kaznu datu od Boga na krivca.

6 On je dokazao pre svega da postoji samo jedan Bog i da njegova snaga se očituje čitavim svemirom, jer svako mjesto je ispunjeno njegovom svemoću i nijedna od stvari koja je donesena tajno od ljudi na zemlji ne prolazi mimo Njegovog znanja.

7 Jer sve šta čovjek čini i sve što će doći da prođe u budućnosti je znano Njemu.

8 Izrađujući ove istine pažljivo i stavljajući ih na čisto, on je pokazao da iako čovjek misli o činjenju zla, da ne kažem ništa čineći ga, on neće pobječi od određenja, jer on je učinio jasnim da snaga Božja obuzima cijeli zakon.

9 Počinjući od ovog stanovišta, on je pokazao cijelom čovječanstvu osim nas da vjeruju u postojanje mnogih bogova, iako oni sami su mnogo močniji nego bića u koja uzaludno obožavaju.

10 Jer kad je napravio kipove od kamena i drveta, on kaže da su to slike onih koji namjeravaju učiniti nešto korisno za život i oni obožavaju ih, iako imaju jasan dokaz da oni ne poseduju osečanja.

11 Bilo bi sasvim glupo predpostaviti da ikoji postane bog u stvarnosti svojih nauma.

12 Jer izumitelji jednostavno uzimaju objekt već stvoren i slažući ga zajedno, pokazuju da poseduju čistu mogućnost, oni sami nisu stvorili nešto ili stvar, tako da je uzalud i glupo da ljudi prave bogove od ljudi kao što su oni.

13 Jer u naše vrijeme ima mnogo onih koji su veći izumitelji i učeniji nego ti ljudi prijašnjih dana koji su obožavani, i još nikad nisu došli da ih obožavaju.

14 Stvaraoci i kreatori ovih mitova misle da su pametniji od Grka.

15 Zašto trebamo pričati o drugim zaluđenim ljudima. Egipćanima i sličnima, koji stavljaju svoj oslonac na divlje zveri i mnoge vrste puzajučih životinja i stoku i obožavaju ih, i nude žrtve njima i živima i kad su mrtvi?

16 Naš Zakonodavac bivajući mudar čovek i posebno nadaren od Boga da razumije sve stvari,uzeo je sveobuhvatan pogled za svaku pojedinu stvar, i ogradio nas sa nesavladivim bedemima i željeznim zidovima, da se mi ne miješamo sa ijednim drugim narodom, već da ostanemo čisti u tijelu i duši, slobodni od svih zaludnih zamisli, obožavajući samo jednog Svemogućeg Boga iznad čitavog stvaranja.

17 Zato vodeći egipatski svećenici su gledali pažljivo na mnoge stvari, i bili svjesni na našim stvarima, zvali su nas ''Božiji ljudi''.

18 Ovo je ime koje ne pripada ostatku čovječanstva već samo onima koji poštuju istinitog Boga.

19 Ostali su ljudi nebožiji več od hrane, pića i oblačenja.

20 Jer čitava njihova narav vodi ih u utješenju u tim stvarima koje nemaju oslonca, već kroz njihove stvari.

21 Među našim narodom takav čitav život glavna okupacija je vladavina Boga.

22 Zato da ne budemo pokvareni od ijedne pokvarenosti, ili naši životi budu izopačeni zlim radnjama, on zaštitio nas okolo svih strana zakonima čistoće, uticući na to šta jedemo, pijemo, dodirujemo, čujemo ili vidimo.

23 Jer iako, općenito govoreći, sve stvari su slične u prirodnom obliku, ali su sve upravljane od jednog i iste sile, ali ima dubok razlog u svakom posebnom slučaju zašto se mi suzdržavamo od izvjesnih stvari i uživamo zajedničku upotrebu drugih.

24 Za primjer poređenja ja ću pokazati na jednom ili dve stvari i objasniti.

25  Vi ne smijete padati u loše zamisli da je to zbog miševa i lasica i drugih stvari radi kojih Mojsije uzeo  svoje zakone za iznimnom brigom.

26 Svi ti propisi su izrađeni radi očuvanja pravednosti na pomoć traganju za dobrom i usavršavanju osobina.

27 Od svih ptica koje mi koristimo su pitome i odvojene od svih nečistoća, hraneći se raznim vrstama zrna , kao što su na primjer golubovi, grlice, skakavci, jarebice, guske također, i ostale vrste ptica slične ovima.

28 Ali ptice koje su zabranjene vi ćete naći divljima i mesojedima, koje su nasilne prema drugima snagom koju poseduju, i okrutno stiču hranu kao plijen ukroćenih ptica nabrojanih gore.

29 I ne samo tako, već oni grabe jagnjad i decu, ozlijeđuju ljudska bića također, bilo mrtva ili živa, i tako imenujući ih nečistim, on dao je znak svakako da ti, zbog kojih je zakonodavstvo držano, moraju vježbati pravednost u svojim srcima i da ne ugnjetavaju bilo koga u odnosu na njihovu vlastitu snagu niti pljačkaju ih za išta, već da gledaju svoj put života u skladu sa pravdom, baš kao ukroćene ptice, već spomenute, jedu različite vrste zrna koje rastu na zemlji i ne ugnjetavaju do uništenja njihovu vlastitu vrstu.

30 Naš zakonodavac naučio nas je da takvim načinima kao takve što su date su mudrima, oni moraju biti pravedni i ne činiti nasilje, i uztezati se od ugnjetavanja nad onima u odnosu na njihovu vlastitu snagu.

31 Budući da je smatrano bez dvojbe čak i dotaći takvu nečistu životinju, kako smo naveli, zbog njihovih navika, ne trebamo li mi uzeti predostrožnost nada našim osobinama da ne bismo bili uništeni na isti način?

32 Zato svi zakoni koje smo naveli je šta je dozvoljeno u slučaju tih ptica i drugih životinja, on je donio s ciljem da nas nauči moralnu poduku.

33 Za podjelu kopita i odvojenost kandži su namjereni da nas nauče da moramo razlučiti između pojedinih radnji  sa izgradnjom osobina.

34 Jer snaga cijelog našeg tijela i aktivnost ovise o ramenima i udovima.

35 Zato on nas nagoni da priznamo da moraamo raditi sve naše radnje bez kršenja pravila pravičnosti, naročito jer smo odvojeni od ostatka čovječanstva.

36 Jer većina drugih ljudi prljaju sebe bludnim odnosima, stoga rade veliku nepravdu, i čitave zemlje i gradovi ponose se takvim porocima.

37 Jer ne da imaju oni odnos samo sa ljudima već prljaju svoje sopstvene majke i njihove kćeri.

38 A mi se moramo držati odvojeno od takvih grijehova.

39 I ljudi koji su odvojeni u gore spomenutom načinu su također prepoznati od Zakonodavca kao da poseduju dar pamćenja.

40 Jer sve životinje ''koje su rascjepljenih papaka i preživaju'' predstavljaju i stvaraju znak pamćenja.

41 Jer preživanje nije ništa drugo već sječanje na život i postojanje.

42 Jer život se ne održava mišljenjem o hrani, koliko god nas potiče u Svetom Pismu ove riječi: ''Ti češ sigurno sječati se Gospoda koji izvede u tebi velike i čudesne stvari.''

43 Jer kad su dobro osmišljeni, oni se objavljuju veliko i slavno, prvo struktura tijela i odvojenost hrane i odvojenost svakog pojedinačnog dijela tijela, i organizacija čula, radnja nevidljivog pokreta misli, brzina njegovih pojedinačnih radnji i otkriče vještina, otkriva beskonačnu snalažljivost.

44 Nadalje on potiče nas da se sjetimo gore spomenutih djelova se drže zajedno božanskom silom sa savršenim sposobnostima.

45 Jer on je naznačio svaki put i mjesto da možemo stalno sječati se Boga koji vlada i čuva nas.

46 Jer u stvarima jela i pića on potiče nas prvo na sve da ponudimo dio žrtvei tad uživamo naše jelo.

47 Štaviše na našoj odjeći on nam je dao znak sječanja, i na isti način odredio nam da stavljamo božanska proroštvana naša vrata u smislu sječanja na Boga.

48 I na našim rukama, također, on izričito je odredio znak da bude držan, jasno pokazujući da mi trebamo da radimo svaku radnju u pravednosti, sječajući se našeg stvaranja i iznad svega bojeći se Boga.

49 On potiče ljude također, kad liježu spavati i kad ustaju ponovno, da razmišljaju o djelima Božjim, ne u riječi, već gledajući da razlikuju promjene i utisak da to čini na njih, kad idu spavati, i kad hodaju, kako božansko i neshvatljivo promjena iz jednog stanja u drugo je.

50 Savršenost upoređivanja prema nepravičnosti i sječanju je sad data vam, prema našem tumačenju ''Razdvojenih papaka i preživanja''.

51 Jer naši zakoni nisu izvedeni slučajno u skladu sa prvim usputnim mišljenjem koje se dogodi u misli, već sa pogledom ka istini i znanja o ispravnom mišljenju.

52 Jer načinom upute koja nam je data u pogledu hrane i pića i značajnih slučajeva dodirivanja, on pobuđuje nas niti da ne slušamo ništa nesmotreno niti da pribjegnemo nepravdi zloupotrebom snage rasuđivanja.

53 U slučaju divljih životinja, također, isti zakoni mogu se otkriti.

54 Jer u osobinama lasice i miša i takvih životinja kao te, koje su izričito spomenute, je destruktivno.

55 Miš prlja i uništava sve, ne samo njegovu vlastitu hranu već sve do nivoa činjenja svega potpuno beskorisnim čovjeku što god padne na njihovom putu uništenja.

56 Lasice, također su jedinstvene, jer pored rečenog, ima osobinu koja je prljanje, ona začinje kroz uši i donosi kroz usta.

57 I zbog tog razloga takvo djelovanje je objašnjeno nečistim kod ljudi.

58 Jer utjelovljujući u govoru sve što primi na uši, one uključuju druge u zlo i rade neurednu nečistoću, bivajući same zajedno uprljane zagađenjem nepravednosti.

59 I vaš kralj, kako smo čuli, čini pravo uništavajući takve ljude.

60 Tad ja rekoh ' Mislim da mislite na špijune, koji stalno izlažu sebe ugnjetavanju i bolnim načinima smrti.'

61 'Da' on odgovori, to su ljudi na koje mislim , jer gledati na ljudsko uništenje je nesveta stvar.

62 A naš zakon zabranjuje nam da ozlijedimo bilo koga bilo riječju ili djelom.

63 Moj kratak osvrt na ove stvari trebalo bi vas uvjeriti, da svi naši zakoni su izrađeni sa pogledom na pravičnost, i da ništa nije bilo doneseno u Svetom Pismu nepromišljeno ili bez dužnog poštovanja, već svrha toga je da nas osposobi da kroz život i u našim radnjama činimo pravednost pred svim ljudima, imajući na umu Svemogućeg Boga.

64 I tako u pogledu hrane i nečistih stvari, puzajučih životinja, i divljih zvjeri, cijeli sistem počiva na pravednosti i pravednim odnosima između čovjeka i čovjeka.'

65 Činilo mi se da je učinio dobru odbranu na svim gledištima, jer u odnosu također na telad i ovnove i koze koje se prinose, on kaže da je to neophodno da ih uzimaju iz stada, i žrtvuju krotke životinje i ništa divlje, da bi prinos žrtve bio razuman po simboličnom rezonovanju zakonodavca i da ne bi bio pod uticajem loše samosvijesti.

66 Jer On, koji prinosi žrtvu, čini prinos također svojoj duši na sve načine.

67 Mislim da ove pojedinosti u našem razmatranju su vrijedne spomena, na račun osveštenja i prirodnog shvatanja zakona, ja sam pozvan da objasnim ih jasno, Filokrate, zbog tvoje želje ka znanju.

GLAVA VII

1 I Eleazar nakon prinošenja žrtve, odabra izaslanike, i pripremi darove za kralja, otpusti nas na naš put u velikoj sigurnosti.

2 I kad smo došli u Aleksandriju, kralj je odmah bio obaviješten o našem dolasku.

3 Na našem ulasku u palaču, Andrej i ja toplo pozdravismo kralja i predasmo mu pismo napisano od Eleazara.

4 Kralj je bio veoma željan da sretne izaslanike, i dade naredbe da svi službenici budu otpušteni i izaslanike pozva odmah k njemu.

5 Sad ovo iznenadno opšte iznenađenje,jer bio je običaj za one koji dođu da traže da ih kralj primi u stvarima važnosti da bude odobreno njegovim prisustvom peti dan, dok izaslanici od kralja od veoma važnih gradova sa teškoćom dobivaše odobrenje dvora u trideset dana, ali ove ljude on je smatrao vrijednim velike časti, jer je držao njihovog gospodara u visokom ugledu, tako da je odmah otpustio one čije prisustvo je poštivao i nastavio hodati dok oni nisu došli i dok nije im poželio dobrodošlicu.

6 Kad oni uđoše sa darovima koji su poslati s njima i vrijednim pergamentima, na kojim zakon je bio ispisan u zlatu u židovskim slovima, jer pergamenti behu predivno pripremljeni i sastav između stranica je bio takav da je bio nevidljiv, kralj što je prije je vidio počeo da ih pita o knjigama.

7 I kad su role iznijeli iz pokrivala i otvorili stranice, kralj je stajao dugo vremena i potom učinio naklon sedam puta i rekao:

8 'Zahvaljujem vam, moji prijatelji, zahvaljujem onom koji vas je poslao još više, i naviše Bogu, čija su ovo proroštva.''

9 I kad svi izaslanici i drugi koji su bili prisutni, povikali jednoglasno: ''Bog nek čuva kralja!'' on pade u suze radosti.

10 Jer njegovo veličanje duše i osječanja prevazilazila su čast koja mu je davana i tjeralo ga da plače nad svojom dobrom srećom.

11 On zapovijedi im da stave rolne nazad u njihova mjesta i tad nakon što ih pozdravi reče: 'Pravedno je, ljudi Božiji, da prvo odam svo poštovanje knjigama radi koristi kojom sam vas pozvao ovde i tad kad učinih to, pružam vam desnu ruku prijateljstva vama.

12 Zbog toga sam to učinio prvo.

13 Odlučio sam da ovaj dan, na koji ste došli, bude čuvan kao veliki dan i biti će slavljen godišnje kroz čitav moj život.

14 Dogodilo se također da je godišnjica moje pomorske bitke nad Antigonom. Stoga biti će mi zadovoljstvo da slavim sa vama danas.

15 Sve što imate priliku da uzemete, on reče, biti će pripremljeno za vas na odgovarajući način i za mene kao za vas.

16 I nakon što su izrazili svoje zadovoljstvo, on dade naređenja da najbolje četvrti blizu tvrđave budu dodjeljene njima, i da prireme budu urađene za gozbu.

17 I Nikanor pozove visokog upravnika Doroteja, koji je bio poseban službenik određen da služi židove, i naredi mu da uradi neophodne pripreme za svakoga.

18 Jer ovo uređenje je urađeno od kralja i to je uredba koju vidiš da se drži do danas.

19 Jer koliko mnogo gradova imaju posebne običaje u stvarima pića, jela, i odmora, imaju posebne službenike određene da gledaju na njihovo uređenje.

20 I kad god oni dođu da posjete kralja, pripreme se drže u skladu sa njihovim običajima, u smislu da ne bude bez udobnosti i uznemirenja radosti njihovog posjeta.

21 Iste predostrožnosti su uzete u slučaju židovskih ižaslanika.

22Dorotej koji je bio zaštitnik određen da gleda za židovskim gostima je bio veoma savjestan čovjek.

23 Sve trgovine koje su bile pod njegovom kontrolom su stavljene u službu za prijem takvih gostiju, on pripremi za gozbu.

24 On uredi sva mjesta u dva reda u skladu sa kraljevom uputom.

25  Naredio je da učini polovinu ljudi da sjede na desno i ostalo pored njega, u smislu da ih ne drži od najveće moguće časti.

26 Kad su uzeli svoja mjesta on naredi Doroteju da iznese sve u skladu sa običajima koji su bili u upotrebi između njegovih židovskih gostiju.

27 Zato on je dodijelio sa službom svetih glasnika i žrtvenih sveštenika i druge koji su uobičajavali prinositi molitve, i pozvao neke od nas, Eleazar, najstariji židovski sveštenik, da prinese molitve namjesto.

28 I on ustane i učini značajnu molitvu, 'Neka Svemočni Bog obogati te, O kralju, sa svim dobrima koje On je učinio i da ti On da i tvojoj ženi i tvojoj djeci i tvojim drugovima stalno posjedovanje njih dok god živiš!'

29 Na ove riječi glasan i  radostan pljesak se čuo koji trajaše neko vrijeme, i kad se oni krenuše veselju na gozbi koja je bila pripremljena.

30 Svo uređenje za službu na stolu beše izvedeno u skladu sa nalogom Doroteja.

31 Među gostima behu kraljevski paževi i ostali koji držahu mjesta od časti na kraljevskom dvoru.

32 Uzimajući mogućnost koju je donijela pauza u gozbi, kralj je pitao izaslanike koji su sjedili na mjestima počasti (jer su bila uređena prema starješinstvu) , kako bi on mogao držati svoje kraljevstvo nenarušenim do kraja?

33 Nakon promišljanja za trenutak on odgovori, ''Najbolje češ utvrditi ga sigurnošću ako slijediš neprestano Boga. Jer ako radiš milostivo i donosiš blage kazne na one koji ih zaslužuju u skladu sa njihovim zaslugama, ti češ ih odvratiti od zla i voditi ih pokajanju.

34 I kralj pohvali odgovor i tad upita slijedečeg čovjeka, kako on bi mogao učiniti sve za najbolje svojih djela?

35 I on odgovori, 'Ako čovjek drži se pravednim prema svima, on će uvijek držati se pravedno u svakoj prilici, sječajući se da svaka misao je poznata Bogu. Ako uzmeš strah Božiji kao svoje polazište, nikad nečeš promašiti cilj.'

36 Kralj pohvali ovog čovjeka također, na njegovom odgovoru i pita sledećeg, kako bi on mogao imati prijatelje koji misle kao on?

37 On odgovori, ' Ako te oni vide da ispoljavaš interes znanja o mnoštvu nad kojim vladaš, činiti ćeš dobro da gledaš kako Bog daruje svoja dobra na ljude, dajući im zdravlje i hranu i od svih stvari u datom dobu.

38 Nakon što se složio sa odgovorom, kralj upita sledečeg gosta, kako u davanju prijema i presuda on može steči nagradu čak od onih koji su izgubili njima odgovarajuće?

39 I on odgovori, ''Ako si ispravan u govoru prema svima i nikad ne činiš drsko i ugnjetavajuće u svojim postupcima prema neprijateljima. I ti češ raditi ovo ako gledaš način na koji Bog djeluje. Molbe vrijednih su uvijek ispunjene, dok onih koji ne ostvaruju odgovor na molitve su obaviješteni snovima o stvarima ili šta loše u njihovim molbama je i da Bog ih ne udara po njihovim grehovima ili veličini Njegove snage, već djeluje sa strpljenjem prema njima.

40 Kralj pohvali čovjeka toplo za ovaj odgovor i pita sledećeg u redu, kako bi on mogao biti nepobjediv u ratnim poslovima.

41 I on odgovori, 'Ako ne vjeruje u potpunosti svome mnoštvu ili svojim ratnim snagama, već zove neprestano Boga da iznese preduzeto do uspješnog ishoda, dok on sam otpusti sve svoje dužnosti u duhu pravde.

42 Radujući se ovom odgovoru, on pita drugog kako bi on postao objekt straha za svoje neprijatelje.

43 I on odgovori, 'Ako dok održavaš veliku količinu vojske i snage on sjeti se da su ove snage bespomoćne za sticanje stalnog i konačnog ishoda. Jer čak Bog ulijeva strah u misli ljudi da dajući predah i čineći da se očituje veličina njegove moči.'

44 Ovog čovjeka kralj nagradi i tad reče sljedećem, 'Šta je najbolje dobro u životu?'

45 I on odgovori, 'Znati da Bog je Gospodar Svemira, i da u najboljim dostignučima nismo mi koji ostvarujemo uspjeh već Bog, koji svojom moči dovodi sve stvari do ispunjenja i vodi njihovom cilju.'

46 Kralj uzviknu da je čovjek odgovorio ispravno i tad upita sledećeg kako bi on mogao sve svoje posedovanje održati netaknutim i konačno predati svojim naslednicima u istom stanju?

47 I on odgovori, 'Moleći se neprestano Bogu da  budeš nadahnut visokim zamislima u svojim poduhvatima i upozoravajući svoje nasljednike da ne budu zaslepljeni slavom ili bogatstvom, jer je Bog koji daruje sve ove darove i ljudi nikad sami ne ostvaruju nadmoć.'

48 Kralj izjavi svoje slaganje sa odgovorom i upita sljedećeg gosta, kako bi mogao nositi sa staloženošću (mirom) šta god ga snađe?

49 I on odgovori, 'Ako imaš čvrsto shvatanje misli da svi ljudi su određeni od Boga da dijele najveće zlo kao i najveće dobro, jer je nemoguće za jednoga koji je čovjek da bude izuzet od ovog. Ali Bog kome se trebamo uvijek moliti, nadahnjuje nam ohrabrenje da izdržimo.

50 Zadovoljan sa čovjekovim odgovorom, kralj reče da svi njihovi odgovori su bili dobri. 'Upitati ću pitanje jedno drugo, 'on doda', 'i tad ću prestati zasad, da mi možemo se okrenuti užitku gozbe i uživati lijepo vrijeme.

51 Potom upita čovjeka, 'Šta je istinski cilj hrabrosti?'

52 I on odgovori, 'Ako ispravan misao je iznesena u trenutku opasnosti u skladu sa početnim namjerama. Jer sve stvari se završavaju od Boga na tvoj napredak, O kralju, jer tvoja svrha je dobro.'

53 Kad svi označiše svojim pljeskanjem svoje slaganje sa odgovorom, kralj kaže mudracima (jer ne malo njih bilo je prisutno), 'Moje je mišljenje da ovi ljudi se odlikuju osobinama i imaju izvanredno znanje, budući da od trenutka od kad su dali ispravne odgovore na ova pitanja koja ja stavih pred njih, i svi učinismo Boga početnom tačkom naših riječi.'

54 I Menedemus, mudrac iz Eretreje reče, 'Istina, O kralju, jer od kad je svemira upravljanog proviđenjem i odkad smo ispravno spoznali da čovjek je stvorenje  Božje, slijedi da sva sila i ljepota govora proizilazi iz Boga.'

55 Kad kralj klimnu glavom svoj pristanak na ovo, priča utihnu i oni nastaviše da uživaju. Kad večer nastupi, gozba završi.

GLAVA VIII

1 Sljedeći dan oni sjedoše na stol ponovo i nastaviše gozbu prema istom ugođaju.

2 Kad je kralj mislio da je zgodna prilika da postavi pitanja svojim gostima, on nastavi da pita dalje pitanja ljudima koji su sjedili sljedeći u redu do tih koji su dali odgovore prethodni dan.

3 On poče otvarati razgovor sa jedanaestoricom ljudi, jer tamo beše desetak njih koji behu pitani na pređašnjoj prilici.

4 Kad mir je ustanovljen, on pita kako on može nastaviti biti bogat?

5 Nakon kratkog razmišljanja, čovjek koji je bio pitan odgovori, 'Ako ne učini ništa nevrijedno na svom položaju, nikad ne učini razuzdanost, nikad ne uknjiži trošak na prazne i uzaludne prohtjeve, već radi dobronamjerno svim podanicima dobro skloni koji su prema njemu. Jer je Bog koji je stvaratelj svih dobrih stvari i Njega čovjek treba slušati.'

6 Kralj dade hvalu njemu i pita sljedeće kako da održi istinu?

7 U odgovoru na ovo pitanje on reče, 'Priznajući da laž donosi veliku nemilost na sve ljude, i posebno na kraljeve. Jer odkad oni imaju moč da čine šta hoće, zašto bi pribjegavali laži? U dodatku ovom moraš uvijek imati na umu, O kralju, da Bog voli istinu.

8 Kralj primi odgovor sa velikim zadovoljstvom i pogleda na drugog i reče, 'Šta je učenje mudrosti?'

9 I drugi odgovori, 'Kako ne voliš da zlo tebe snađe, već da imaš udio u svim dobrim stvarima, tako i ti trebaš djelovati po istim načelima prema svojim podanicima i protivnicima, i trebaš blago opominjuči velikaše i dobre. Jer Bog vuče sve ljude k sebi svojom milošću.

10 Kralj nagradi ga i pita sljedećeg u redu kako da on bude prijatelj ljudi?

11 I on odgovori, 'Posmatrajući da ljudska rasa raste i rađa se sa mnogo nevolja i velikim bolom: stoga moraš ni malo kazniti ili nanositi muke na njih, budući da znaš da život ljudi je izgrađen od bola i kazni. Jer ako razumiješ sve biti češ ispunjen sažaljenjem, i Bog je također sažaljiv!

12 Kralj primi odgovor sa odobrenjem i pita sledećeg, 'Koja je najosnovnija osobina za vladanje?

13 'Držati sebe, ' on odgovori, 'slobodnim od podmičivanja i biti trezven tokom večeg dijela života, da častiš pravednost iznad svih stvari, i da činiš prijateljima ljude ovog tipa. Jer Bog, također, je ljubitelj pravde!

13 Dajući svoje odobrenje, kralj reče sledečemu, 'Koji je istinski znak pobožnosti?'

14 I on odgovori, 'Opažati da Bog stalno radi u Svemiru i zna sve stvari, i nijedan čovjek koji radi nepravedno i čini zlo ne može pobjeći Njegovom zapažanju. Kako Bog je dobar cijelome svijetu, tako ti, također, moraš činiti kao On i izbegavati greške.

15 Kralj pokaza svoje slaganje i reče drugomu, 'Šta je najosnovnije u kraljevanju?'

16 I on odgovori, 'Da vladaš sobom dobro , da ne budeš odveden ustranu od bogatstva ili slave, nepromišljenim ili nesposobnim željama, to je istinski put vladanja ako tvoje shvatanje stvari je dobro. Za sve što ti trebaš je tvoje, i Bog je slobodan od potrebe i dobar ujedno. Neka tvoje misli budu takve da budeš čovjek, i ne želi mnogo stvari već samo takve koje su neophodne za vladanje.'

17 Kralj ga pohvali i pita drugoga čovjeka, kako njegova promišljanja mogu da budu za najbolje?

18 I on odgovori, 'Ako stalno postaviš pravdu pred njim u svemu i misliš da nepravda je jednaka oduzimanju života. Jer Bog uvijek obećava najveći blagoslov pravednicima!'

19 Pohvaljujući ga, kralj pita sledećeg, kako da on bude slobodan od uznemirujučih misli dok spava?

20 I on odgovori, 'Pitao si me pitanje koje je veoma teško za odgovoriti, jer mi ne možemo voditi sebe tokom časova spavanja, ali se držimo čvrsto u tim zamišljanjima koje ne mogu biti upravljane razumom. Jer naše duše poseduju osečanja da one vide stvari koje ulaze u našu svijest tokom sna. Ali mi činimo grešku ako predpostavimo da trenutno plovimo morem u brodu ili letimo kroz vazduh, ili putujemo u druge regije ili nešto slično. I još mi zamišljamo takve stvari da jesu takve.

21 Koliko dugo je moguće da odlučim, dostigao sam sledeći zaključak. Moraš na svaki mogući način, O kralju, upravljati svoje riječi i djela vladavinom pobožnosti koju imaš u savijesti da ostvariš sposobnost i da nikad ne odabereš da zadovoljiš sebe sa manjkom razuma i nikad zloupotrebljujući svoju moč odvojeno od pravednosti.

22 Jer misao se najčešće okupira sobom u snu sa istim stvarima sa kojima se okupira dok je budna. I onaj ko svoje misli i djela postavi prema uzvišenom cilju utvrđuje sebe u pravdi i kad je budan i kad spava. Zato moraš biti čvrst i stalno kontrolisati sebe.

23 Kralj pohvali čovjeka i reče sledećem, 'Budući da si ti deseti koji odgovara, kad pričaš, mi čemo posvetiti se gozbi, ' I tad postavi pitanje, kako neko može izbjeći činiti išta nevrijedno sebi?

24 I on odgovori, 'Gledaj uvijek na svoju slavu i svoj uzvišen položaj, da bi mogao govoriti i misliti takve stvari koje su sadržane tako, znajući da svi tvoji podanici misle i pričaju o tebi. Ne smiješ se pojavljivati gori od njih, koji uče pažljivo sve to, što je neophodno za njih da budu, i oblik svih njihovih djelovanja je u skladu s tim. Ti ne činiš dio, već si stvari kralj, jer Bog te izabrao na tvoju kraljevsku uzvišenost u skladu držanja sa tvojim karakterom.'

25 Kad kralj je aplaudirao glasno i dugo na najbolji način, gosti behu traženi dati odgovor. Tako da kad razgovor utihnu, oni posvetiše se sledečemu u slavlju.

26 Sljedeći dan, isto posluženje je bilo, i kad kralj nađe priliku da postavi pitanje ljudima, on upita prvog od tih koji su otišli za sledeće ispitivanje. Koji je najviši oblik upravljanja (vladavine)?

27 I on odgovori, 'Da upravljaš sobom i ne budeš odveden ustranu nadražajima. Jer svi ljudi posjeduju izvesnu prirodnu  sklonost misli. Moguće je najvećem broju ljudi naginjanje prema hrani i piću i zadovoljstvima, i kraljevi savijaju misli prema sticanju teritorije i velikog uvažavanja. Ali je dobro da skromnost bude u svim stvarima.

28 Šta Bog daje, to moraš uzeti i držati, ali nikad ne čezni za stvarima koje su preko tvog dohvataja.

29 Zadovoljan ovim rečima, kralj pita sledećeg, kako da bude slobodan od zavisti?

30 I nakon kratke pauze odgovori, 'Ako smtraš prvo od svega da je Bog koji daje kralju slavu i veličinu bogatstva i nitko nije kralj svojom vlastitom snagom. Svi ljudi žele da dijele ovu slavu ali ne mogu, budući da je dar od Boga!

31 Kralj nagradi čovjeka zbog dugog govora i tad pita drugog, kako bi mogao prezreti neprijatelje?

32 I on odgovori, 'ako pokazuješ ljubaznost svim ljudima i stekneš njihovo prijateljstvo, ne trebaš da se bojiš ikog. Biti popularan sa svim ljudima je najbolji od darova primljenih od Boga!

33 Pozdravljajući ovaj odgovor kralj naredi sledećem čoveku da odgovori na pitanje, kako on može održati veliko uvažavanje (slavu)?

34 I on odgovori da 'Ako si velikodušan i velikog srca u činjenju dobra i djela milosti ka drugima, nikad nečeš izgubiti svoju slavu,ako želiš da se rečene milosti nastave godinama, moraš da prizivaš Boga stalno.'

35 Kralj izrazi svoje slaganje i pita sledećeg, Komu da čovjek pokaže plemenitost?

36 I on odgovori, 'Svi ljudi priznaju da trebamo plemenitost pokazivati ka onima koji su dobro usmjereni ka nama, ali ja mislim da trebamo održavati isti duh velikodušnosti ka onima koji su protiv nas da na ovaj način možemo prevladati na pravo i ono što je prednost nama. Ali moramo moliti Boga da ovo se izvrši, jer on upravlja misli svih ljudi.'

37 Nakon što je izrazio slaganje sa ovim odgovorom, kralj pita šestog da odgovori na pitanje, kome treba da izkazujemo zahvalnost?

38 I on odgovori, 'Našim roditeljima stalno, jer Bog nam je dao najveću zapovijed dužnosti ka časti prema roditeljima. U sljedećem On uračunava stav prijatelja prema prijatelju jer On kaže ''prijatelj koji je tvoja vlastita duša.'' Čini dobro u pokušaju da sve ljude dovedeš u prijateljstvo sa sobom.'

39 Kralj ljubazno odgovori mu i tad pita sledećeg, Šta je to što zamjenjuje ljepotu u vrijednosti?

40 I on odgovori, 'Pobožnost, jer je najvredniji oblik ljepote, i njena moč leži u ljubavi, koja je dar Božiji. Ovo si ti već stekao sa svim blagoslovima života.'

41 Kralj na najljepši način zapljeska odgovoru i pita sledećeg, kako, ako padne, može da povrati ugled ponovo na isti stepen?

42 I on reče, 'Nije moguće za tebe da padneš, jer ti si posijao u sve ljude sjeme zahvalnosti koji daje žetvu dobre volje, i to je močnije od najjačeg oružja i osigurava najveću sigurnost. Ali ako bilo koji čovjek padne, on ne smije nikad više činiti te stvari koje su uzrokovale njegov pad, već mora praviti prijateljstva i raditi pravedno. Jer dar Božiji je biti sposoban činiti dobra djela i ne suprotno.'

43 Oduševljen sa ovim riječima, kralj pita sledećeg, kako da bude slobodan od žalosti?

44 I on odgovori, 'Ako nikad ne povredi nikoga, već čini dobro svima i slijedi put pravednosti, jer njegovi plodovi donose slobodu od tuge. Ali mi moramo moliti Boga da neočekivana zla kakva su smrt ili bolest ili bol ili bilo šta ove vrste ne dođe na nas i ne povredi nas. Ali budući da si ti odan pobožnosti, neće takva nesreća nikad doći na tebe.'

45 Kralj dade veliku hvalu njemu i pita desetog, Šta je najveći oblik slave?

46 I on reče, 'Častiti Boga, i to se ne radi darovima ili žrtvama, već sa čistoćom duše i svetim življenjem, budući da sve stvari su izrađene i upravljane od Boga u skladu Njegove volje. Od ove svrhe ti si u stalnom posjedu kao i svi ljudi da on može kreirati tvoja dostignuća u prošlosti i sadašnjosti.'

47 Sa glasnim glasom kralj pozdravi ih sve i govori ljiepo s njima, i svi oni koji behu prisutni izraziše svoje odobravanja, naročito mudraci. Jer oni behu daleko bolji od njih i u ponašanju i u riječima, jer su uvijek Boga stavljali na početak svega.

48 Nakon ovog kralj pokaza svoja dobra osečanja nastavi da pije u zdravlje svojih gostiju.

GLAVA IX

1. Na sljedeći dan bi gozba uređena na isti način, i kralj, što prije okolnosti dozvoljavaše, počeo je postavljati pitanja ljudima koji su sjedili do njega onima koji su već odgovorili i reče prvomu 'Je li mudrost sposobna da bude naučena?'

2 I on reče, 'Duša je tako sazdana da je sposobna božanskom moći da primi sva dobra i odbije suprotno.'

3 Kralj iskaza svoje odobrenje i pita sledećeg čoveka, Šta je najkorisnije zdravlju?

4 I on reče, 'Umjerenost, i nije moguće steći ovo ukoliko Bog ne stvori preduslove prema tomu.'

5 Kralj govori blago ljubazno i reće sledećemu, 'Kako čovjek može dostojno platiti dug i zahvalnost svojim roditeljima?'

6 I on reče, 'Da nikad ne uzrokuje im bol, i ovo nije moguće ukoliko Bog ne uredi misli ka ostvarenju najboljeg kraja.'

7 Kralj izrazi svoje slaganje i pita sledećeg, kako bi on mogao postati onaj koji dobro sluša?

8 I on reče, 'Znajući da svo znanje je korisno, jer osposobljava te pomoću Božjom u vrijeme nužnosti da odabereš neke od stvari koje si naučio i primjeniš ih u teškoćama koje ti odgovaraju. I tako napori ljudi su ispunjeni pomoću Božijom.'

9 Kralj nagradi ga i pita sledećeg Kako da izbjegne da čini išta suprotno zakonu?

10 I on reče, 'Ako priznaš da je Bog onaj koji stavlja misli u srca zakonodavaca kako bi životi ljudi mogli biti sačuvani, ti češ slijediti ih.'

11 Kralj potvrdi čovjekov odgovor i reče sledećem, 'Koja je prednost srodstva (rodbinstva)?

12 I on odgovori, 'Ako smatramo da mi sami smo pogođeni nesrećama koje padaju na naše rođake i ako njihova patnje postanu naše, tad snaga srodstva je očita, jer je samo kad takva osečanja se pokažu čime ćemo mi steći čast i ugled u njihovim očima. Za pomoč, kad je povezana sa dobrotom, ili je sama vezana sa nečim nerješivim. I u dane njihovog napretka ne smijemo žudjeti za njihovim imanjima, već moramo moliti Boga da unaprijedi sve načine dobra nada njima.'

13 I dajući mu istu hvalu kao i ostalima, kralj pita sledećeg, kako može steći slobodu od straha?

14 I on reče, 'Kad misao je svjesna da nije doprinijela zlu, i kad Bog upravlja svoj velik savjet.'

15 Kralj izrazi svoje odobrenje i pita sledećeg, kako bi on mogao uvijek držati pravi sud?

16 I on odgovori, 'Ako stalno postaviš pred svoje oči nesreće koje padaju pred ljude i priznaješ da je Bog onaj koji oduzima blagostanje od nekih i dovodi drugevelikoj časti i slavi.'

17 Kralj ljubazno odobri čovjeku i pita sledećeg da odgovori pitanje, kako netko može steći lak život i zadovoljstvo?

18 I on odgovori, 'Ako se stalno prisjeća da je on gospodar velikog carstva i gospodar velikog mnoštva, i da njegova misao ne treba biti zaokupljena sa ostalim stvarima, već on treba uvijek gledati kako najbolje da doprinese njihovom blagostanju.  On mora također moliti Boga da ne zanemari nijednu dužnost.'

19 Dajući hvalu mu, kralj pita desetog, kako on može da prepozna tko lažno radi s njim?

20 I on odgovori pitanju, 'Ako on posmatra da li odnos držanja tih oko njega je prirodan i da li oni održavaju pravilno držanje, vladanje, u prvenaštvu slušanja i savjeta, i u njihovom opštem djelovanju, nikad ne idu preko granica propisanosti u čestitanju ili drugim stvarima vladanja. Ali Bog će podesiti tvoje misli, O kralju, onomu što je plemenito.'

21 Kad kralj izrazi svoje glasno odobrenje i pohvali ih pojedinačno ( usred pohvale svima prisutnima) oni se okrenuše uživanju i slavlju.

22 I sledeći dan, kad prilika se pruži, kralj pita sledećeg čoveka. Koji je najveći oblik zanemarivanja?

23 I on odgovori, 'Ako čovjek ne brine za svoju djecu i ne pridaje svaki napor njihovom obrazovanju. Mi uvijek molimo Boga ne toliko za sebe kao za svoju djecu da svaki blagoslov bude njihov. Naše želje da naša djeca poseduju samokontrolu je jedino ostvarena Božjom moči.

24 Kralj reče da je rekao dobro i tad pita sledećeg, kako da bude rodoljuban?

25 'Držući pred svojom mišlju, ' on odgovori, 'misao da je dobro živjeti i umreti u sopstvenoj zemlji. Prebivalište strano donosi prezir na siromašne i sram na bogate kao da su oni optuženi za kriminal. Ako pridodaješ korist svima, kao što kontinuirano radiš, Bog će ti dati dobro sa svima i biti ćeš ubrojan u rodoljube.'

26 Nakon slušanja ovog čoveka, kralj pita sledečeg po redu, kako da živi liepo za ženom?

27 I on odgovori, 'Priznajući da ženska vrsta su po prirodi tvrdoglavi i energični u slijeđenju njihovih želja, i objekat iznenadnih promjena mišljenja kroz pogrešne razloge, i njihova priroda je u osnovi slaba. Neophodno je djelovati mudro sa njima i ne izazivati svađu. Za uspješan način življenja onaj koji vodi mora znati cilj prema kome ide njegov smijer. Jedino prizivajući pomoć Božiju na taj način može čovjek upravljati pravi smjer života u svim vremenima.'

28 Kralj izrazi slaganje i pita sledečeg, kako da bude slobodan od griješenja?

29 I on odgovori, 'Ako uvijek djeluješ sa razmatranjem i nikad ne daješ vjerovanja lažima, već dokažeš sebi da stvari koje su rečene ti i odlučiš vlastitim sudom zahtjeve koji su ti došli i vodiš brigu o svemu u svjetlu svog suda, biti češ slobodan od greške, O kralju. Ali znanje i djelovanje ovih stvari su djelo Božanske moči.

30 Zadovoljan ovim rečima,kralj pita sledećeg, kako da bude slobodan od gnjeva?

31 I on odgovori na pitanje, 'Ako priznaš da on ima moč iznad svega čak da nanese smrt na njih, ako da put gnjevu, i da će to biti beskorisno i žalosno ako on, samo zato što je Gospod, oduzme mnogima život.

32 Koja je potreba za gnjevom, kad svi ljudi su podređeni i nitko nije neprijatelj njemu? Neophodno je poznavati da Bog vlada cijelim svijetom u duhu milosti i bez imalo gnjeva, i ti, 'reče on, 'O kralju, moraš nužno slijediti Njegov primjer.'

33 Kralj reče da je on odgovorio dobro i tad upita slijedećeg čovjeka, Šta je dobar savjet?

34 ' Da radiš u svo vrijeme sa obzirom ka drugom, 'on objasni, 'upoređujući šta je prednost našem vlastitom usmjerenju sa štetnim posljedicama koje rezultiraju prijemu suprotnih pogleda, u smislu da mjerenjem svega budemo savjetovani i naša svrha bude ispunjena. I najvažnije od svega, pomoću Božjom svaki tvoj naum će naći ispunjenje ako si radio pobožno.'

35 Kralj odgovori da ovaj čovjek je odgovorio dobro, i pita sledećeg, Šta je mudrost?

36 I on odgovori, ' Da promisliš dobro u odnosu na bilo koje pitanje koje se javi i nikad da budeš nošen emocijama, već da premisliš nad štetama koje rezultiraju iz strasti, i da radiš pravo u svim okolnostima koje zahtijevaju, radeći umjerenost. Ali moramo moliti Boga da ulije u našu misao odnos ka ovim stvarima.

37 Kralj pokaza slaganje i pita sledećeg, kako bi on mogao susresti se sa uvažavanjem kad putuje u stranu zemlju?

38 'Tako da budeš obazriva ka svim ljudima' on odgovori, ' i pojavljivanjem da si slabiji radije nego nači onima među koje putuješ. Jer je priznato zakonom da Bog u svojoj prirodi prihvača ponizne. I ljudska rasa voli one koji su spremni da budu podređeni njima.'

39 Dajući opravdanje ovom odgovoru, kralj pita sledećeg, kako može da izgradi na takav način svoje građevine da izdrže nakon njega?

40 I on odgovori na pitanje, 'Ako njegove građevine su na velikoj i plemenitoj ravni, tako da oni koji gledaju će poštedjeti ih zbog njihove ljepote, i ako on nikad ne otpusti nikog od onih koji su izveli takve radove i nikad natjera druge da služe njegovim potrebama bez nadnice (plate).

41 Jer gledajući kako Bog pribavlja za ljudsku rasu, dajući im zdravlje i umnu sposobnost, i sve druge darove, on sam treba slijediti Njegov primjer vraćajući ljudima nadoknadu za njihov naporan rad. Jer su djela koja su iznesena u pravednosti ona koja prebivaju zauvijek!

42 Kralj reče da ovaj čovek, također, jer odgovorio dobro i pita desetog, Koji je plod mudrosti?

43 I on odgovori, ' Da čovjek treba biti svjestan  u sebi da on nije izveo zlo i da on treba da živi svoj život u istini. Jer je od ovog, O močni kralju, da največa radost i postojanost duše i jaka vjera u Boga dolazi ti ako se vladaš svoj život u pobožnosti.'

44 I kad oni čuše odgovor oni svi uzvikaše sa glasnim odobravanjem, i potom kralj u punoči svog zadovoljstva poče da pije njihovom zdravlju.

45 I slijedeći dan gozbe slijedio je isti smjerom kao u prijašnjim prilikama, i kad prilika se pojavi on sam kralj nastavi postavljati pitanja ostalim gostima, i on reče prvomu, 'Kako čovjek može držati sebe daleko od ponositosti?'

46 I on odgovori, 'Ako održava jednakost i sječa se u svim prilikama da je on čovjek koji vlada nad ljudima. I Bog iznosi ponos ka nuli, i uzdiže krotke i ponizne!

47 Kralj odgovori lijepo njemu i pita sljedećeg, Koga treba čovjek da odabere za svoje savjetnike?

48 I on odgovori, 'One koji su bili provjereni u mnogim poslovima i drže čistu dobru volju prema njemu i sudjeluju u spostvenom rasporedu. I Bog objavljuje sebe onima koji su vrijedni da ove stvari do kraja izvršavaju.'

49 Kralj ga nagradi i pita sledećeg, Šta je najneophodnije imanje za kralja?

50 Prijateljstvo i ljubav njegovih podanika, 'on odgovori', ' jer je kroz ovo da veze dobre volje postaju neraskinute. I Bog je koji osigurava da ovo može proči u sukladu sa tvojom željom.'

51 Kralj pohvali ga i pita sledećeg, Šta je cilj govora? I on odgovori, 'Ubijediti tvog konkurenta pokazujući mu njegove greške i dobro organizovanom nizu dokaza.

52 Jer na ovaj način ti češ osvojiti onog koji sluša, ne suprotstavljajući mu se, već pokazujući najbolje prema njemu sa pogledom kojim ga uvjeravaš. I to je od strane moči Božije da uvjeravanje bude uspješno.'

53 Kralj reče da je on dao dobar odgovor,i pita sledećeg, kako bi on mogao živjeti lijepo sa mnogim različitim narodima koji čine stanovništvo u njegovom kraljevstvu?

54 'Radeći dobro prema svakomu, on odgovori, 'i uzimajući pravednost kao tvoj vodić, kao što sad radiš sa pomoču uvida koju Bog čini na tebi.'

55 Kralj bi oduševljen da odgovorom, i pita sledećeg, 'Pod kojim uvjetima treba čovjek  trpiti bol?'

56 'U nesrećama koje pogode tvoje prijatelje, 'on odgovori,'kad mi vidimo da su one duge i nepopravljive. Savjest nam ne dozvoljava da žalimo za onima koji su mrtvi i udaljeni od zla, ali svi ljudi žale nad njima zbog tog što misle samo o sebi i svom dobru. To je od moči Božije samo da možemo uteći svome zlu!

57 Kralj reče da je dao odgovarajući odgovor, i pita sledećeg, kako se ugled izgubi?

58 I on odgovori, 'Kada ponos i neograničeno samo povjerenje se drže, nečast i gubitak ugleda se izazivaju. Jer Bog je Gospod od sveg ugleda i čini je gdje On hoće.

59 Kralj dade svoje odobravanje odgovoru, i pita sledećeg. Kome čovjek treba povjeriti sebe?

60 'Onima', on odgovori, 'koji ti služe od dobre volje i ne iz straha od ličnog interesa, misleći samo na svoju dobit. Jer to je znak ljubavi,drugomu od znaka loše volje i vremenskog služenja.

61 Jer čovjek koji uvijek gleda na svoju ličnu dobit je izdajica u srcu. Ali ti poseduješ uticaj na svoje podanike sa pomoču dobra savjeta koji Bog postavlja na te.'

62 Kralj reče da je on odgovorio mudro, i pita sledečeg, Šta je to da drži kraljevstvo sigurnim?

63 I on odgovori na pitanje, 'Brini unapred da nikakvo zlo ne bude doneto onima koji su stavljeni u položaj vlasti nad ljudima, i to uvijek činiš pomoču Božijom koji nadahnjuje te sa pravim sudom.'

64 Kralj govori riječi ohrabrenja ka njemu, i pita sledećeg, Šta je to što održava zahvalnost i čast?

65 I on odgovori, 'Vrlina (dobra osobina), jer je stvoritelj dobrih djela, i s njome zlo je uništeno, čak ako pokazuješ plemenitost osobina prema svima darom od Boga koji on postavlja na te.'

66 Kralj darežljivo potvrdi odgovor i pita jedanaestog (jer tu biše više od sedamdeset), kako bi on mogao u vremenima rata održati mir duše?

67 I on odgovori, 'Sječajući se da nije učinio zla nikome od svojih podanika, i da svi će se boriti za njega u uzvratu za koristi koje su primili, znajući da iako oni izgube svoje živote, ti češ brinuti za one koji pripadaju njima. Jer nikad nečeš naštetiti nikom, takav je lijepog srca sa kojim Bog te nadahnuo.

68 Kralj glasno zapljeska svima njima i govori vrlo lijepo njima i onda popije dugom zdravicom za zdravlje svakoga, dajući sebe uživanju, i šireći najljubaznije i radosno prijateljstvo na svoje goste.

GLAVA X

1. Na sedmi dan behu produžene pripreme koje su činjene, i mnogi drugi behu prisutni iz različitih gradova (između njih velik broj izaslanika)

2 Kad se prilika dogodila,kralj pita prvog od onih koji ne behu pitani, kako on bi mogao izbjeći da bude zavaran pogrešnim mišljenjem?

3 I on odgovori, ' Pazeći pažljivo na govornika, stvar o kojoj se govori, i predmet razgovora, i postavljajući ista pitanja ponovo nakon perioda u različitoj formi. Ali da poseduješ uzbunjujuću misao i budeš sposoban oblikovati jasan sud u svakom slučaju je jedan od dobrih darova od Boga, i ti ga imaš, o kralju.'

4 Kralj glasno zapljeska odgovoru i pita sledećeg, Zašto je to da glavnina ljudi nikad ne postanu mudri (nadprosečnih osobina) ?

5 'Jer' on reče ' svi ljudi su po prirodi neumjereni i naginju zadovoljstvima. Zato nepravda se uzdiže i potop pohlepe. Navika vrline je prepreka onima koji su privrženi životu zadovoljstava jer uživaju nad njima i prije je odabrana nego umjerenost i pravednost. Jer je Bog koji je gospodar od ovih stvari.

6 Kralj reče da je odgovorio dobro, i pita, Šta treba kralj da sluša? I on kaže, 'Zakone, u smislu da pravda se donosi da mogu da obnavljaju živote ljudi. Čak ako ti u takvom ponašanju u poslušnosti ka Božanskoj naredbi si sakupio to za sebe kao trajni spomenik.

7 Kralj reče ovom čovjeku, da je također dobro govorio, i pita sledećeg, Koga treba imenovati upraviteljima?

8 I on odgovor, ' Svi koji mrze zlo, i oponašaju tvoje ponašanje i rade pravedno da mogu održavati dobar ugled stalno. Jer to je što ti radiš, o močni kralju, ' on reče ', i Bog je koji postavlja na tebe krunu pravednosti.

9 Kralj glasno potvrdi odgovor i tad pogledavši na sledećeg čovjeka reče, 'Koga trebamo postaviti oficirima nad vojskom?'

10 I on objasni, 'One koji nadmašuju u hrabrosti i pravednosti i one koji su više zabrinuti nad sigurnošću njihovih ljudi da steknu pobjedu izlažući svoj život kroz silovitost. Jer Bog radi dobro prema svim ljudima, tako i tebi u oponašanju Njega koji je dobrotvor svim tvojim podanicima.'

11 Kralj reče da je on dao dobar odgovor i pita sledećeg, Šta je vrijedno poštovanja?

12I on odgovori, Čovjek koji je opskrbljen sa ugledom i bogatstvom i snagom i poseduje dušu jednaku svima. Ti sam pokazuješ svojim radnjama da si najvredniji poštovanja kroz pomoć Božiju koji čini da brineš za te stvari.

13 Kralj izrazi svoje odobravanje i reće sledećemu, ' Kojim poslovima treba kralj da posveti najviše vremena?'

14 I on odgovori, 'Da čita i proučava zapise sa službenih putovanja, koji su napisani u odnosu na različita kraljevstva, sa pogledom na preporod i očuvanje podanika. I to je od takve važnosti da si stekao slavu koja nikad nije došla od drugih, kroz pomoć Božju koji ispunjava sve želje.'

15 Kralj zaneseno progovori čovjeku i pita sledećeg, kako treba čovjek da zanima sebe tokom sati odmora i rekreacije?

16 I on odgovori, 'Da gleda takve igre koje mogu igrati se propisno, i da postavi pred oči neke stvari uzete iz života i donesene sa veličinom i pristojnošću je unosno i propisno.

17 Jer ima nekog prosvječivanja nađenog čak u takvim razonodama, jer često neka željena radnja je naučena od naj beznačajnijih stvari u životu. Ali čineći najbolje osobine u svim radnjama, ti si pokazao da si mudrac i da si počastvovan od Boga na račun svoje osobnosti.

18 Kralj, zadovoljan sa riječima koje je upravo izgovorio, kaže devetomu čovjeku, Kako treba čovjek da se ponaša na gozbama?

19 I on odgovori, 'Treba da pozoveš na svoju stranu ljude od znanja i one koji su sposobni da ti daju korisne savjete u odnosu na poslove tvoga kraljevstva i života podanika (jer ne možeš da nađeš nijednu temu tako prikladnu i više poučnu od ove) jer takvi ljudi su dragi Bogu jer su razvijali svoje mišljenje da učestvuju u plemenitim temama, kao što ti uistinu činiš sam, jer sve tvoje radnje su upravljane od Boga.'

20 Zadovoljan sa odgovorom, kralj upita sledećeg čovjeka, Šta je najbolje za ljude? Da građanin bude kralj nad njima ili član kraljevske obitelji?

21 I on odgovori, 'Onaj ko je najbolje prirode. Jer kraljevi koji dolaze iz kraljevske loze su često oštri i strogi prema svojim podanicima. I ovo je slučaj sa nekima od onih koje su ustali iz ranga građana, koji nakon što iskusiše zlo i nosiše svoj udio siromaštva,kada vladaju nad mnoštvom okreću se da budu još suroviji od bezbožnih tirana.

22 Ali kako rekoh, dobra priroda koja je propisno uvežbavana je sposobna vladati, i ti si velik kralj, ne kao takav zbog toga što nadmašujuš u slavi svoje vladavine i tvog bogatstva već prije jer si prevazišao sve ljude u blagosti i čovekoljublju, zahvaljujući Bogu koji je obdario te takvim kvalitetama.'

23 Kralj provede neko vreme hvaleći ovog čoveka i tad pita poslednjeg, Šta je najveće dostignuće u upravljanju carstvom?

24 I on odgovori, ' Da podanici stalno žive u zemlji mira, i da pravda treba brzo biti sprovođena u slučajevima rasprave.'

25 Ovo se može postići kroz uticaj vladara, kad je on čovjek koji mrzi na zlo i voli dobro i posvečuje svoju energiju na spasenje života ljudi, baš kao što ti smatraš nepravdu najgorim oblikom zla i tvojom pravednom sdiministracijom si uredio za sebe vječni spomen, budući da Bog stavlja na tebe misao koja je čista i neokaljana od ikakvog zla.

26 I kad on presta, glasan i radostan pljesak se prolomi neko znatnije vrijeme. Kad završi kralj uze čašu i dade zdravicu u čast svih svojih gostiju i riječi koje su oni izrekli.

27 Tad u dodatku on reče, Ja sam  izveo najveću korist od vašeg prisustva. Na dobiti sam mnogo od vaše mudrosti koju ste mi dali u odnosu na stvari vladanja.

28 Tad on odredi da tri talenta srebra treba se dati svakomu od njih, i zaduži jednog od svojih robova da isporuči novac.

29 Avi od jednom uzvikoše svoje odobravanja, i na gozbu dođe prizor radosti, dok je kralj sam dao se nastavku slavlja.

GLAVA XI

1 Napisao sam u dugo i moram zatražiti tvoje izvinjenje, Filokrate.

2 Bio sam zapanjen preko mjere na ljude i njihove načine u kojem za trenutak oni dadoše odgovore koji su zaista bili potrebni za dugi period savjetovanja.

3 Jer premda onaj koji postavlja pitanja je dao veliku misao svakom pojedinom pitanju, oni koji su odgovarali jedan nakon drugog su svoje odgovore na pitanja spremni od jednom izvodili tako da je izgledalo meni i svima koji su bili prisutni i naročito mudracima da budu vrijedni uvažavanja.

4 I ja predpostavljam da je stvar izgledala veliko onima koji budu čitali moje pripovijedanje u budućnosti.

5 Nesumnjivo je pogrešno predstaviti stvari koje su zapisane u javnom arhivu.

6 I ne bi bilo pravo za mene da pogrešim na takav način kao ovo. Iznosim priču baš kao što se dogodila, savjesno izbegavajući svaku grešku.

8 Bio sam toliko impresioniran snagom njihovih iskaza, da sam učinio napor sa se posavetujem sa tima čiji posao je da naprave zapis svega što se dogodilo na kraljevskom prijemu i gozbi.

8 Jer običaj je, kao što znaš, od trenutka kad kralj je počeo da ptrevodi posao do vremena kad se povukao da odmori, zapis je bio uzet na svim govorima i djelima, na najbolji i najkorisniji način.

9 Jer na sljedeći dan minute činjenja i govorenja od prethodnog dana su čitani pred početak posla, i ako je bilo neke nepravilnosti, stvar je odjednom ispravljena.

10 Ja dobih stoga, kao što je rečeno, tačnu informaciju od javnog zapisa, i stavio sam unapred akte u pravilnom rasporedu budući da znam kako željan si da stekneš korisne informacije.

11 Tri dana kasnije Demetrije uze ljude i pređe morski zid, sedam stadija dug, do otoka, pređe most i dođe u sjevernu oblast Faros.

12 Tamo on sakupi ih u kući, koja bi izgrađena na obali mora, velike ljepote i u osami, i on pozva ih da ponesu rad prevoda, budući da sve što su trebali za svrhu bi stavljeno na raspolaganje.

13 Tako se dadoše na rad upoređujući nekoliko rezultata i praveći slaganje, i u čem god se slagaše bilo je odgovarajuće kopirano pod upravom Demetriusa.

14 I zasjedanje je trajalo do devetog časa, nakon čega su bili oslobođeni da služe svoje fizičke potrebe.

15 Sve što su htjeli je bilo uređeno za njih u raskošnom obimu. U dodatku ovom Demetrije napravi pripreme za njih danju kako bi bio radio za samog kralja, jer tako je bilo naređeno od kralja.

16 U rano jutro oni se dnevno pojavljivaše na dvoru, i nakon pozdravljanja kralja odlazili su nazad do svog mesta.

17 Kako je bio običaj svih židova, oni praše ruke u moru i moliše se Bogu i tad posvečivaše sebe čitanju i prevođenju pojedinih djelova na kojima su bili zaduženi, i ja pitah ih, Zašto su oprali ruke prije molitve?

18 I oni objasniše da je to bio znak da nisu učinili ništa zlo (jer svaki oblik aktivnosti se izvodi putem ruku) budući u njihovom velikom i svetom putu oni poštuju sve kao simbol pravednosti i istine.

19 Kao što sam rekao, oni se sastajaše zajedno dnevno u mjestu koje je bilo ugodno zbog tišine i njegove svjetlosti i primjeniše sebi za posao.

20 I bilo je slučajno da rad prevoda je bio završen u sedamdeset i dva dana, baš kao što je i bilo uređeno za tu svrhu.

21  Kad rad bi gotov, Demetrije sakupi židovske stanovnike u mjestu gde prevod bi urađen, i pročita svima, u prisustvu prevodilaca, koji naiđoše na dobar prijem također od naroda, jer velike koristi su imali od njih.

22 Oni dadoše toplu hvalu Demetriusu, i požurivaše ga da imaju čitav zakon prepisan i predstavi kopiju njihovim vođama.

23 Nakon što je knjiga bila pročitana, sveštenici i starješine prevodioci i židovska zajednica i vođe naroda stadoše i rekoše, da budući da je tako izniman i svet i tačan prevod napravljen, bilo bi jedino pravo da ostane kako je i da nikakve promjene ne treba raditi u njemu.

24 I kad svi izraziše svoje odobrenje, oni poticaše ih da izgovore prokletstvo u skladu s običajima na svakoga tko napravi ikakvu promjenu bilo dodajući nešto ili mjenjajući na bilo koji način bilo riječi napisane i čineći izosatanak.

25 Ovo bi veoma mudra predostrožnost da se osigura da knjiga bude sačuvana i za budućnost nepromijenjena.

26 Kad stvar bi javljena kralju,on se radova veoma, jer je osjetio da je izrada koja je bila oblikovana je sigurno sačuvana.

27 Čitava knjiga je bila pročitana njemu i on bi veoma zapanjen u duhu zakonodavca.

28 I on reče Demetriusu, 'Kako da nitko od historičara ili pjesnika nije nikad pomislio vrijednim dok su se pozivali na tako čudesno ostvarenje?

29 I on odgovori, 'Jer zakon je svet i božanskog porijekla. I neki od tih koji su načinili namjeru da rade s tim su bili smeteni od Boga i zato odustaše od svoje svrhe.'

30 On reče da je čuo od Teopompusa da je bio izludio od pameti više od trideset dana jer je namjeravao umetnuti u svoju istoriju neke od događaja od ranije i nešto nepouzdanog prevoda zakona.

31 Kad se oporavio malo, on je tražio Boga da mu učini jasnim zašto nesreća ga je snašla-

32 I bi mu objavljeno u snu, da zbog zaludne radoznalosti on je želio da razgovara svete istine za uobičajenim ljudima, i da da je on odustao on bi povratio svoje zdravlje.

33 Čuo sam, također, iz ustaTeodektesa, jedan tragičan pjesnik, da kad je bio da primi neke od nesreća zabilježenih u knjigi za jednu od svoji igara, bio je udaren kataraktom u oba oka.

34 I kad je vidio razlog svoje nesreće koja ga je snašla, on je molio Boga mnogo dana i bi potom ozdravljen.

35 I potom, kralj,kao što ranije rekoh, jer primio objašnjenje od Demetriusa o ovom, on oda počast i naredi da se posveti knjigama velika briga, i da treba da se sveto čuvaju.

36 I on pozva prevodioce da ga posečuju često nakon njihovog povratka u Judeju, jer to bi jedino pravo, on reče, da treba da ih pošalje kući.

37 Ali kao oni dođoše nazad, on ih smatraše kao za prijatelje, kako bi pravo, i oni primiše bogate poklone od njega.

38 On naredi pripreme da se rade za njih da se vrate kući, i ophodio se prema njima darežljivo.

39 On predstavi svakomu od njih sa tri odore od najljepše vrste, dva talenta zlata, posuđe koje teži jedan talent, i namještaja za tri kreveta.

40 I sa pratnjom posla Eleazaru deset kreveta sa srebrnim nogama i svu potrebnu opremu, posuđe vrijedno trideset talenata, deset odora, ljubičastu, i veličanstvenu krunu, i stotinu djelova od najlješpeg tkanog lana, takođe tanjire i posuđe i dve zlatne čaše da budu posvečene Bogu.

41 On pozva ga također u pismu da ako ikoji čovjek bi volio da se vrati njemu, da ne sprečava ih.

42 Jer je smatrao velikom čašću biti u društvu takvih učenih ljudi, i radije bi hteo svog bogatstva dati njima nego uzalud.

43 I sad Filokrate, ti si završio priču u skladu sa mojim obećanjem.

44 Mislim da češ naći veliko zadovoljstvo i tim stvarima nego u pisanjima mitologa.

45 Jer ti si privržen da učiš te stvari koje su na korist duše, i troši mnogo vremena na to. Ja ću pokušati pripovijedati druge događaje vrijedne zapisivanja, tako da pregledom njih možeš osigurati najveću nagradu za svoju revnost.

pdf

https://drive.google.com/file/d/15ackR1Jlsbg1ioqtHRtQieMIWITVloCw/view?usp=sharing