Ova knjižica je pregled po milenijumima od Adama, do Isusa, dakle pregled dešavanja od Praotaca sa proširenim pregledom dešavanja u vreme Isusa i sa ovde mojim naglaskom na apostolima za koje koliko sam vidio teško da koji nije bio ubijen. Knjigu je pisao jedan Kršćan, što je dato u tekstu.
https://www.sacred-texts.com/chr/bct/index.htm
Preuzimanje
https://drive.google.com/file/d/18rLTDiQ2GZe7fGy6CzyJvlCDRdmMrBz3/view?usp=sharing
Knjigu Jašer ću nadam se sledeću godinu prevesti i uvrstiti moguće ovde.
Danas sam završio glavninu prevoda koje radim, nakon pregleda, ono što mi je ostalo je da još jednom pregledam i odlučim još neke stvari o opisu dela, kako urediti, gledan trenutno na Book of Jasher i gledam sta da radim, to ili da nastavim i završavam, obzirom da još dva mjeseca su do godine dana koliko sam zacrtao da završim ovo, s tim da smatram da je to ispunjeno i da mogu dati vremena uređivanju. Dok o daljem razmišljam, ostavljam poslednje prevedeno, mada mogućnost je da ću prevesti još jer ima ono što -sam prošao razmišljajući da li da uključim u zbirku, ...
_______________
Molitva
Jakovljeva
Riječi sirijca Menadera
I
Sadržaj Riječi Sirijca Menadera
Menader, Mudrac:
1 Prije svega, boj se Boga
I časti onog ko je stariji od tebe
Jer tako češ biti čašćen od Boga
2 Beži od svega što je mržnja
3 Nema nikoga ko slijedi svoj stomak ili svoju strast,
Tko odmah neće biti obeščašćen i prezren.
4 Blagosloven je čovek koji je gospodar svoga stomaka i svoje požude
5 Glavni izvor za sve dobre stvari je strah Božji
On izbavlja od svih zlih stvari
I u tvojoj nevollji ti češ pozvati njega
I on će poslušati tvoj glas
6 Poslovi čoveka , međutim, neće zadocniti
Budući da njihov život je do kuće smrti
7 Lijepa je mladost
Ali je sa ljudima za kratko vreme
I tad starost čini da nestane
8 Ugodan je život, dobra i djeca
Ali ugodnije od njih je dobro ime.
9 Izvrsno je uživanje
Kad svađa i nasilje su daleko od njega
10 Dobro je prijateljstvo
Koje ide do kuće smrti
11 Lijepa je mudrost
Kad nije napuhana
12 Izvrsna je vjernost
Koja je u paru sa zvukom suda
13 Bljutavost zavodi misli
14 Uznemirenost čini da neko izgubi svoja osjetila
15 Zlo srce uzrokuje tugu i uzdahe
16 Ljubomora je uzrok zla i svađe
17 Stomak može biti sramotan
Jezik dovodi do bola
18 Gledao sam
da mesto stanovanja ljudi je Šeol
a ovo je mesto odmora
koje Bog određuje za ljude
da mogu da odmore tamo od zlih stvari
koje su videli u svome životu.
II
Riječi sirijca Menadera
1 Menander Mudrac reče:
2 Prije riječi čovjeka su sve njegove aktivnosti
3 voda i sjeme, biljke i deca
4 dobro je saditi biljke
5 i lijepo je dobiti djecu
6 hvale vrijedno i dobro je sjeme
Ali onaj kroz koga dolazi
On treba biti slavljen prije svega
9 Boj se Boga
I časti svoga oca i majku.
11 Ne smij se u starosti
Jer to gde si će doći i ostati
Časti njega tko je stariji od tebe
I Bog će podići te do časti i dostojanstva
15 Nečeš ubiti
I tvoje ruke neče činiti šta je mrsko
Jer mač leži u sredini
Nema nikoga da okrutno ubije
Tko neće sam biti ubijen odmah
20 slušaj svaki dan riječi tvoga oca i majke
I ne traži da im se suprotstavljaš i omalovažiš ih
Je otac koji obesčašćuje i napada svoga oca i majku
Bog promišlja njegovu smrt i njegovu nesreću
Časti svoga oca na primjeren način
Ne prezri svoje prijatelje
I ne obeščašćuj one koji časte te
27 Ako tvoj sin izraste detinjstvo
Kao onaj ko je ponizan i mudar
Nauči ga ''knjizi mudrosti''
Jer knjiga je dobra da se nauči mudrost
31 Mudrost je svjetlo oko i jezik odličan
Oči koje su svijetle neće oslepeti
I jezik koji priča mudro neće zamuckivati
I ako tvoj sin izraste detinjstvo
35 kao onaj ko je grub, sirov i drzak
Onaj koji je lopov, prevarant i bezobraznik
Nauči ga zanatu gladijatora
I stavi u njegovu ruku mač i bodež
I moli za njega
40 da umre, bude ubijen, odmah
Da ne bi njegovim življenjem
Ti ostario kroz njegove prevare i troškove
Dok ne stvara ništa dobro za tebe
Svaki zao sin treba umrijeti a ne živjeti
45 A što se tiče preljubnice, njene stope nisu čvrste
Jer ona vara njenog dobrog muža
I čovjek koji ne odnosi se lijepo prema svojoj ženi
Čak Bog mrzi ga
Drži svoga sina dalje od bluda
50 i svog slugu dalje od kafane
Jer to čini nekoga stečenim sa navikom krađe
52 Pij vino umereno
I ne nadimi se njime
Jer vino je, uistinu, blago i slatko
55 ali svaki čovek se svađa i hvališe od njega
Će odmah biti obesčašćen i omražen
Ali kad tvoja žeđ je ugašena, odlazi
Ali ne tako šta je ostalo šta psi jedu, povračanje stomaka
Dve su omražene stvari
60 i u objema stomak je uključen
Gladovanje, stomak je natečen
Sitost, stomak je na tački pucanja
I nema nikoga tko slijedi svoju požudu i stomak
Tko neće biti odmah obeščašćen i prezren
65 Blagosloven je čovek koji vlada svojim stomakom i svojom požudom
On je onaj na koga se može osloniti u sva vremena
67 omražen je običaj ležanja u neodgovarajuće vreme
San odnosi u Šeol
Snovi ujedinjuju sa mrtvima
70 omražena je lenjost
Gladna je i žedna, gola i tužna.
72 Kako lijepa i pohvalna je radinost
U sva vremena je pun stomak i svetlo lice
74 iako neko nema uspeha
75 on neće biti okrivljen
Ne budi svadljiv
Ne širi svoju ruku protiv onog starijeg od sebe
Jer drugovi Homera pitaše ga
''Tkogod udari starijeg čovjeka
80 šta će mu se dogoditi?''
On im reče, ''Njegove oči će biti zaslepljene.''
''I tko god udari svoju majku
Šta će mu se dogoditi?''
On im reče, ''Zemlja ga neće primiti,
Jer ona je majka od svih ljudi.''
I opet oni upitaše ga
''I tkogod udari svoga oca,
Šta će mu se dogoditi?''
Homer reče svojim pratiocima
90 ''To se nije dogodilo
I ne može biti uzeto u obzir
Jer sin koji udara svoga oca ne postoji,
Osim ukoliko njegova majka dosadi mu nakon što počini preljub sa strancem.''
94 Više od svega voli svoga oca
Bojati češ ga se i častiti ga
I ne mrzi, i ne sramoti svoju majku
Jer deset mjeseci dugo ona te nosila u njenoj utrobi
I kad je rodila te bila je na tački smrti
99 ne smij se riječima strca
100 niti savijaj svoje usne u preziru na starijeg
I ne prezri siromašna
Jer starost ima svojih nestabilnosti
I čovjek treba da ih prihvati
Ali kad siđe u grob, on će nači počinak
105 jer bio je čovjek koji je pao veoma teško
I nitko nije verovao sa uvažavanjem njega
Da će on stati na noge opet
Ali u nekom trenutku Bog uze ga za ruku i podiže ga
I dovede ga nazad sa velikom čašću
110 jer niti su bogatstva večna
Niti u sva vremena je siromaštvo
jer sve je podložno promjenama
113 jer ja sam vidio
Nekoga tko će ustati da ubije, i bio je ubijen
115 i nekoga su uhvatili da bude ubijen, i on nađe život
Jer za Boga, onaj koji je zbačen dolje od njega neće tako biti večno,
Niti će onaj koji je pomilovan od njega biti tako u sva vremena
I ako želiš da uzmeš ženu
Prvo ispitaj o njenom jeziku
120 i uzmi je samo tad.
Jer jezičava žena je pakao
i...zao čovek je mrtva pošast
Bojati češ se Boga u sva vremena
Tako da ga možeš pozvati kada si u nevolji
I on će poslušati tvoj glas
126 ne raduj se nad mrtvim čovekom, nad onim koji umire
Jer svi ljudi će ići u večitu kuću, oni su smrtnici
Ako imaš neprijatelja
Ne moli u pogledu njega da umre
130 jer kad je mrtav je izbavljen od nesreća
Već moli u pogledu njega da postane siromašan
Tad će on živeti i možda utihnuti od svoga zločinjenja
135 ne miješaj se između braće
I ne traži da izgovaraš sud među njima
Ako se braća bore jedan s drugim
Šta je tebe za tim?
Jer oni su braća, i oni će biti pomireni
Ali za tebe, oni preziru te u njihovim mislima
Ne prolazi javnom ulicom u kojoj je svađa
Da ne be, ako prođeš, zlo pretrpio
I ako ih odvojiš, budeš ranjen i tvoja odeća poderana
I, ako stojiš tamo i gledaš, budeš pozvan na sud da daš dokaz
Mrzi bijući ranjen
Odbij da izneseš lažno svedočanstvo
145 Budi sklon posedovanju, ali mrzi krađu
Jer posed je ''život''
Ali krađa je u sve vreme ''smrt.''
148 ako sretneš lošeg čoveka na javnoj ulici
Ne sedaj odmah
Da ne bi, ako poslušaš lošega čoveka
Svako ko vidi te prozvao te drugom lošeg čoveka
I da ne bi, ako ga ne slušaš ili držao se njegovog mišljenja
On izružio te i dosađivao (zlostavljao te) ti u svojoj zlobi
154 ne objeduj sa lošim slugom
Da ne bi njegov gospodar optužio te
Ili naučio njegovog slugu da ukrade
Mrzi lošeg slugu
I čuvaj se slobodnog čovjeka koji krade
Jer baš kao što ti nemaš ovlaštenja da ubiješ slugu
160 niti imaš mogučnost da suzdržiš slobodna čovejeka
Bog mrzi lošega slugu
Koji mrzi i obeščašćuje svoga gospodara
Ako vidiš zlog slugu u žalosnoj nesreći
Ne osečaj žalost za njim
165 već reci, ''Jao za njegove gospodare, koji udio vlasništva.''
Voli radinog slugu
Koji je radan i radi sa žarom u kući svoga gospodara
A što se tiče zlog čoveka, Bog ga predaje u ropstvo
Ali svaki radin čovek je vredan da ustane u časti i veličini.
170 Odbij i mrzi pohotna starca
Jer kao što ne možeš obuzdati vetar
Tako ne možeš obuzdati ili ukazati takvom starcu
Ne ostavljaj put
I ne idi postrani
I ne hodaj zlo
Ne budi svadljiv
Da svađa ne ustane koja te vodi siromaštvu
I ako lažeš, odmah češ biti omražen
I ako govoriš zlo, tvoje lice će izblijediti
180 ako si hvalisav, učiniti češ sebi štetu
Ako staviš stol među mnoge
Ne otvaraj svoj novčanik u prisustvu njih
I ne pokazuj šta imaš sa sobom
Da ne bi uzajmili od tebe ali da ti ne uzvrate
I kad ih tražiš o tome, oni će prepirati se s tobom
I zvati te lošim čovekom
Ukratko izgubiti češ što je tvoje
I štaviše, postati češ njihov neprijatelj
Voli svoju braću
190 učini svoje riječi ugodnim tvojim prijateljima
Jer išao sam okolo i tražio
Nešto što može biti kao dobri prijatelji
Ali nisam našao
194 raduj se na svojim sinovima, oče
Jer oni su stvarna radost
196 Štaviše, položaj braće
Sinovi ne uzimaju za mene, vidi moje sinove i moju braću
Jer tvoji sinovi mole za tvoju smrt
Jer kroz tvoju smrt oni će steći čast
200 i zauzeti tvoj položaj
I živjeti će na tvom dobru po volji
Ali tvoja braća će moliti Boga za tvoj život
Jer dugo koliko živiš oni su sjajni
Ali kroz tvoju smrt oni su uskraćeni
205 tvoji sinovi će ih pozvati, tvoju braću, bezvrednim drugarima
Ali je zao i glup sin koji misli o ovim stvarima
Zla misao u njegovu srcu, ustremljena na njegova oca smrt
Zao sin ne razume
Da ako njegov otac umre, to nije dobro za sinove
210 glava porodice više ne živi sa njima
Voli i časti svoga oca
Jer on je sebe dao tebi
Ne mrzi tvoje prijatelje
I ne vređaj one koji te časte
I onog sa kojim imaš obrok
Ne hodaj s njim na podmukao način
217 i kad ideš svome prijatelju
Ako prijatelj uistinu voli te
I ako si mu uistinu drag
220 njegova deca će ti pokazati to izvana
Ako željno gledaju u tvom prisustvu
Budi ubijeđen da tvoj prijatelj te voli
I da si mu drag
Ali ako djeca nerado gledaju na tvoj dolazak
225 čak on, tvoj prijatelj, nije rad da te vidi...
Ostavi ih, idi kući
Zakasnelo slobodan ceni svoj dom
I sluškinja kuću svoga gospodara
229 ako vidiš velikaša koji gubi svoju titulu časti
Ne traži da ga povrediš dale
U suprotno, časti ga na pravi način
I daj mu ono što možeš
Jer veliko je milosrđe koje činiš
Kada daš čovjeku koji gubi svoje posede i titulu časti
Ako imaš, podaj mu
A ako nemaš i ne možeš mu dati
Tad posjeti ga sa dobrim i nežnim rečima
I reci mu, ''Ne boj se''
I ''Neka Bog namjeri nešto dobro za tebe!''
240 Drži sebe dalje od bluda
241 zašto bi hteo da kupiš nečistu i trulu vodu
242 čiji početak je nestao, čiji kraj je lak i klimav
Hodaj pravo sa glavom podignutom
I budi neporočan u svojim mislima.
245 Sjeti se i vidi
246 baš kao što ne želiš da tvoja žena počini blud sa drugim
Tako ne počini blud sa ženom bližnjeg
I ako želiš da ne izgubiš nešto
Ne bi smeo želeti krasti
250 sve što je mrsko tebi
Ne treba da misliš to svome bližnjem
Nemoj da je tvoj način života bezobziran
Da ne bi bio štetan tebi
I ako si bestidan
To neće biti ugodno tebi
Nečeš se naučiti lovu
Ako težina života ne padne na tebe
Ako želiš da naučiš
Ti češ tražiti za nečim što si izgubio
260 i nečeš naći nešto što je lijepo
Jer je omraženo
262 a što se tiče kralja, on je čašćen od svojih prinčeva
Ali bogovi? su prezreni od njihovih sveštenika
Ne pozivaj sveštenika koji prezire svoga bogove?
265 ako pozoveš zlog sveštenika u svoju kuću
On daje ti blagoslov svaki put kad ulazi
Ali čini pritužbe svaki put kad odlazi
I ako staviš hranu pred njega
Njegova jedna ruka, ide u njegova usta
270 ali druga uzima dalje hranu
271 i stavlja u torbu da uzme zajedno sa njim za njegovu djecu
Imaj više ljubavi za psa nego da imaš za takva sveštenika
Ako pas ima dovoljno hrane
On ostavi ostatke iza u tvojoj kući
275 ali ako sveštenik ima dovoljno hrane
On uzima ostatke sa sobom za svoju djecu
I čini žalbu u prilog
278 Budi dobrodošao
Ako u najmanjem tvoja odeća je lijepa
280 i ako tvoja torbica je puna
Jelo čini društvo ugodnim
Bogatstvo umnožava drugare
Ali ako čovećja noga posrne
Svi njegovi prijatelji nestanu
285 dar čini riječi ugodnim
286 sa nekim ko je bogatiji od tebe, ne jedi svaki dan
Jer ako se dogodi da ga posetiš
On će primiti te u okvirima njegovih dnevnih troškova
Ali ako se dogodi da on posjeti tebe
290 ti češ potrošiti za njega šta si skupljao u trideset dana
I time upropastiti sebe
292 ukazanja zadovoljavaju srca budala
Astrologija zaluđuje misao glupaka
294 Onaj koji ostaje na javnoj ulici je besposličar
295 krađa stvara krst
Loša zabava je učitelj laži i krađe
Drži dečaka dalje od zlih stvari
Škola drži dalje od smrti
Ručni rad izbavlja od nesreće
300 zakon je božanski poziv
301 mrska je brbljivost
I pretjeran smijeh je istinska sramota
303 neprimjereno ponašanje, prezirite ga u sva vremena
Odbijte, mrzite govorljive osobe
305 koje prekidaju druge ali sami pričaju više
Iako da je imao deset hiljada neprijatelja
Oni ga ne bi povredili kao njegov vlastit jezik
Svaki dan on je uključen u smrtnu borbu
On nema svijetlo lice
Zarad riječi za kojih je prikriven
311 nema ništa bolje od tišine
Biti miran je vrlina u sva vremena
Čak ako budala je mirna, on je ubrojan mudrim
Nikad ne gubi srce
315 ne3 padaj nazad u bitci
jer tkogod ne zaostaje u bitki
I predaje sebe smrti
Će odmah naći život i dobro ime
I biti će hvaljen
320 onaj koji priča smjelo na sudu
Će biti prokazan kao nevin
322 Bogatstvo bez problema je istinska moč
Ali ne zna svak kako da je rukovodi
Jer ako netko napuhao svoj stomak, on će umreti
I ako se ne sjeća kraja, on će stradati
Ako, na drugu stranu, primiriš svoj stomak, obogatiti češ se
I ako se sjetš kraja, biti će dobro sa tobom.
328 vladati se kao sudija je lijepo
Vodi brigu da ne izričeš sud nad budalom
330 jer čak ako probaš pomoći budali u ovom slučaju,
On će uvek ružiti te i on će reći mnogima
''On me osudio.''
333 ne jedi sa zlim čovekom
Jer čak šta je tvoje on će pojesti
I u svojoj zlobi on će govoriti o tebi zle i reči mržnje
Ne slušaj brbljivu ženu
Ne veruj joj, ako se žali se tebi na svoga muža
Jer on nije grešio protiv nje
Več ona ga je ljutila svaki dan sa njenim zlim jezikom
340 ne mjeri svoju snagu sa onim ko je jači od tebe
Ili onim koji vas prisiljava da se takmičite s njim
Ne reci sebi, '' Možda ću ga poraziti, ''
Da ne bi on zbacio tebe
Tad češ biti posramljen u prisustvu mnogih koji gledaju
345 budi odvažan protiv onog tko ti se suprotstavlja
I ne oprosti mu vrijeđanja protiv tvoga oca
347 ne bacaj pogled na tvoju sluškinju u tvojoj kući
I ne budi sklon nečisti i rasipnosti
Nikad ne ocrni tvoju čast
350 jer ako podigneš svoje oči u tvojoj kući, postati češ veoma tužan
Ali ako si neporočan, biti češ srečan
Jer Bog mrzi nečistoću i rasipnost
I za ljude to je sramota
354 ako imaš dobra, ako imaš posjed
355 budi ponizan i nežan, i daj, ne razmeći se
I ako nemaš posjede, ako si siromašan
Pogni se dole i budi nežan, ne budi tvrdoglav
Razmetanje i tvrdovratost je omraženo ljudima.
359 Ne okreći svoje oči od svoga oca i majke
360 ne uvrši usnama u mržnji na testise i grudi
I ne obeščasti Boga koji te stvorio
Kakogod, sjeti se i vidi
Ako tvoje oči postanu velike, još ne mogu preći obrve
Jer ako nadmašiš svoga oca i majku
365 i ako – kako je sad tvoje vreme i tvoja sudbina
Ti češ biti zvan ''Gospodarem''
Ako duguješ ime tvoga oca i majke da ljudi zovu te tako
368 ako imaš dobara, ako imaš posjede
Živi na svom posjedu dugo koliko živiš
370 i tvoje oko može vidjeti i tvoja noga može hodati
Jer sjeti se i vidi
Niko ne može koristiti svoja dobra u paklu
I bogatstva ne prate nikog u grob
Zato, ne zaniječi sebi dobrih stvari
375 jer bolji je dan pod suncem
Nego stotinu godina u Šeolu
377 budi snažan u svojoj mladosti
Koliko tvoje oko može vidjeti i noga hodati
I toliko koliko je tvoja snaga velika
380 ali kad postaneš star i težak
Sjedi i živi na svom posjedu
I lijepa je mladost
Kada mlad čovjek je snažan
I kad on je uspješan kroz svoju snagu
385 neka strijepnje nikad ne vladaju tvojim srcem
Jer je zla stvar njegovati strijepnju
Za mnoge su godine koje čovjek uistinu ne živi
Njihove strepnje polako ga ubijaju
Ako strijepiš, umrijeti češ
390 i ako si tužan, nečeš nikad uistinu živjeti
Jer kratko i ograničeno je vreme života
Koje Bog određuje ljudima
I on miješa za njih mnoge loše stvari sa nekoliko dobrih stvari.
394 Glavni izvor svih dobrih stvari je strah Božji
On izbavlja od zlih stvari
Ono je riznica
397 ne uvijek, međutim, će trajati poslovi ljudi
Jer njihov život je do kuće smrti
Lijepa i hvale vrijedna je mladost
400 ali je sa ljudima samo kratko vreme
Tad starost čini da izblijedi
402 ugodan je život, dobra i zgrade
Ali ugodnije od toga je dobro ime
Pohvalna i sjajna je radost
405 kad svađa i nasilje je daleko od nje
Dobro i izvrsno je prijateljstvo
Koje nastavlja do kuće smrti
Skromna je mudrost
Kada nije uobražena
410 dobra je vjernost
Kad je združena sa zvukom suda
Pohvalna je radinost
Kad netko je energičan i uspješan
Lijenost je loša stvar
415 kad tijelo osobe treba da je snažno
416 neumjerenost stvara sukob
417 mudrost uzdržava od zlobe
Nada utješuje srce
Bezukusnost zavodi misli
420 uznemirenost čini da se gube osjetila
Zlo srce uzrokuje tugu i uzdahe
Ljubomora je uzrok zla i svađe
Stomak može biti sramotna stvar
Jezik vodi ka bijedi
425 sjajna i lijepa su bogatstva
Ali dobar čovek teško ih stječe
Mrsko i tamno je siromaštvo
Kad je praćeno sa bolešću i gubitkom
Bogatstvo je samo? Stepenica do časti
430 Odmaraj u velikom blagoslovu
Bogatstva koja se ne umanjuju do siromaštva su snažna moč
Jadno siromaštvo znači bolest
Zdravlje znači radost
434 stare godine su granica smrti
Siromaštvo je talog zla
Kada uzme njeno mjesto u staroj dobi
I zadnji deo života je smrt
I grob sakriva prašina.
439 Groznica kvari privlačne ljude
440 zdravlje i dobro raspoloženje čini pojavu nečiju privlačnom
Smrt kvari čak čvrsto tijelo
Ali otapanje oblikuje prvih deset delova
I tad smrt kvari onaj deo koji je dobro pripravljen
44 ove loše i dobre stvari su pomiješane u životu ljudi
Da ne spomenemo vručicu, drhtanje, bolesti, i druge velike nesreće
Koje su zvane ''anđelima'' smrti
I nitko ne može izabrati da uzme za sebe što je dobro
I izbeći šta je loše
Već ljudi idu njihovim putem prema tome šta Bog odredi za njih
450 toliko dugo koliko on dozvoli im da žive
Niti trebaju ljudi očajavati
Jer ne mogu živjeti duže nego je određeno za njih
Niti trebamo mi ljutito žaliti se protiv Boga
Zbog nesreća koje pogode nas
455 jer koliko često se dešava da
Netko, čak kad trpi nesreću
Ustane opet do časti i dostojanstva
458 onaj treba,štaviše, u tugi koja ga snađe
Ne biti neizmerno tužan
460 i kroz njegovo žaljenje loše oslabi sebe
Jer on neće biti ni od kakve pomoći preminulom
Iako padne i uveliko trpi nakon smrti
Ali onaj ko je mudar
Čak kad pokojnik je veoma mu drag
Će pratiti ga sa suzama do grobnice
A kad pokojnik je sahranjen
Daj mu, da prevlada svoju bol
I daj mu da se sjeti i razabere u svojim mislima
Da on sam će također umreti
470 I ovaj pakao je mesto odmora
Koji Bog je odredio za ljude
Da oni mogu odmoriti tamo od zlih stvari
Koje vide u svom životu
474 Menader je došao do kraja.
Pseudo – Foklide
Uvod
1 Foklides,
najmudriji od ljudi, predstavlja
2 ove savete
Božje po njegovim svetim sudovima, darovima blagoslova.
Sažetak Dekaloga
(Deset Božijih zapovijesti)
3 ne počini
preljuba niti budi istospolnu žudnju.
4 niti namišljaj
izdaju i uzdrži svoje ruke od krvi.
5 ne postaj bogat
nepravedno, već živi časnim mislima
6 budi zadovoljan
sa onim što imaš i uzdržavaj se od onoga šta je drugoga
7 ne izgovaraj
laži, već uvijek pričaj istinu.
8 časti Boga
najpre, i potom tvoje roditelje,
Poziv na
ptavednost
9 uvijek dijeli
pravdu i nemoj da tvoj sud bude pod uticajem milosti
10 Ne odbacuj
siromašna nepravedno, ne sudi delimično
11 ako sudiš zlo,
naknadno Bog će ti suditi
12 izbegavaj
lažnog svedoka, dijeli šta je pravedno
13 gledaj na
ostavštinu, i u svemu drži vjeru
14 Daj pravu
mjeru, i u velikoj punoj mjeri sve stvari su dobre.
15 Ne čini
ravnotežu nejednakom, već važi časno
16 ne učini
krivokletstvo laganjem, niti nevoljno niti voljno
17 Večni Bog mrzi
lažova, tkogod da je koji se zakleo
18 ne kradi seme.
Proklet je tkogod ga uzme.
19 daj radniku
njegovu platu, ne nanosi bol ubogom.
20 pazi na svoj
jezik, drži svoju riječ skrivenom u svome srcu.
21 Niti poželi da
činiš nepravdu, niti dopusti drugome da čini nepravdu.
Savjet ka milosti
22 daj siromašnom
odmah, i ne reci mu da dođe sutra.
23 Moraš napuniti
svoju ruku. Daj milostinju potrebitom.
24 Primi
beskućnika u svoj dom, i vodi slijepca.
25 sažali se na
brodolomnika, jer plovidba je nesigurna.
26 produži svoju
ruku onomu ko pada, i spasi bespomoćnoga.
27 Trpljenje je
zajedničko svima, život je krug, napredak je nesiguran.
28 Kada imaš
bogatstvo, raširi svoju ruku siromašnom
29 Od toga šta ti
je Bog dao, daj onome u potrebi.
30 Neka ceo tvoj
život bude prost (običan), i sve stvari u skladu
31 ne jedi krvi,
uzdržavaj se od onoga što je žrtvovano idolima
32 pripaši mač,
ne za prolivanje krvi već za zaštitu.
33 ali da ga ne
trebaš uopšte, niti nezakonito niti zakonito
34 jer ako ubiješ
neprijatelja, ti prljaš svoju ruku
35 drži se od
polja svoga bližnjeg, i ne budi onaj koji prolazi
36 umjerenost je
najbolje za sve, i pretjeranost je teška
37 zakonito
sticanje je korisno, ali nepravedno stjecanje je loše
38 ne uništavaj
plodove koji rastu na zemlji
39 stranci treba
da budu držani u jednakoj časti među građanima
41 jer mi svi
iskušavamo siromaštvo mnogog lutanja
41 i zemlja nema
ništa postojano za ljude.
Ljubav ka novcu i
njene posljedice
42 Ljubav za
novcem je majka svih zala
43 zlato i srebro
su uvijek privlačni ljudima
44 zlato,
začetnik zla, uništavač života, uništava sve stvari
45 bi li da nisi
poželjna nesreća smrtnicima!
46 Zbog tebe tamo
su borbe i pljačke i ubojstva,
47 i djeca
postaju neprijatelji svojih roditelja, i braća neprijatelji svojih rođaka.
Poštenje,
skromnost i samokontrola
48 Ne sakrivaj
razne misli u svoje srce dok izgovaraš druge.
49 Ne menjaj sebe
prema mjestu, kao hobotnica koja se drži za stijenu
50 budi iskren ka
svimaa, pričaj šta je iz tvoje duše.
51 Tkogod greši
voljno je zao čovek, ali ako tako čini pod prinudom
52 Neću izreći
kaznu, jer je svakoga čovjeka namjera što je iskušavano.
53 ne hvalisaj se
mudrošću niti snagom niti bogatstvom.
54 Jedini Bog je
mudar i močan i u isto vreme bogat u blagoslovima.
55 Ne žalosti
svoje srce za davnim gresima
56 jer šta je
učinjeno ne može više biti neučinjeno.
57 Ne žuri sa
svojim rukama, već zauzdi svoju divlju ljutnju
58 jer često neko
ko je zadao udarac nenamjerno učini ubojstvo.
Umjerenost u svim
stvarima
59 Neka tvoje
emocije budu umjerene, niti velike niti prekomjerne
60 pretjeranost,
čak i dobra, nije uvijek blagodat
smrtnicima
61 i velika
raskoš povlači ka neumjerenim željama
62 veliko
bogatstvo je uobraženost i raste do drskosti
63 ljutnja koja
potkrada uzrokuje uništavajuće ludilo.
64 Bijes je
želja, ali gnjev nadilazi ga
63 žudjeti za
dobrim stvarima je časno, ali žudjeti za zlim stvarima je prekomjerno
66 usuditi se u
lošim stvarima je propast, ali uveliko pomaže čovjek koji radi na dobrim delima
67 Ljubav za
časnošću je vrijedno, ali ljubav za strasti podiže sram
68 čovjek koji je
previše lakovjeran je zvan glupim među građanima
69 jedi u
umjerenosti, i pij i pričaj priče u umjerenosti
69b umjerenost je
najbolja od svega, pretjerivanja su teška.
Opasnost od
zavisti i drugi poroci
70 Ne zavidi svojim prijateljima njihova dobra, ne stavljajte zamjerke na
njih
71 Oni nebeski se također bez zavisti jedan prema drugom
72 mjesec ne zavidi mnogo jačim zracima sunca
73 niti zemlja nebeskim visinama iako je ispod
74 niti rijeke morima. Oni su uvijek u skladu
75 jer ako je svađa između blagoslovenih, nebesa ne bi stajala čvrsto.
76 Čini samouzdržanje, ali uzdržavaj se od sramnih dela
77 ne čini zlo, već ostavi osvetu pravdi.
78 jer uvjerljivost je blagoslov, ali svađa rađa samo svađu.
79 ne veruj pre brzo, prije nego vidiš tačan kraj
80 dostojno je preteći tvoje dobročinitelje sa još više dobročinstva.
81 bolje je zabaviti goste sa jednostavnim obrokom brzo
82 nego dugo slavlje preko potrebnog vremena.
83 nikad ne budi neumoljiv zajamnik siromašnome
84 iz gnijezda ne treba uzeti sve ptice zajedno
85 već ostavi majku pticu iza, kako bi dobila mlade ponovo
86 nikad ne dopusti onome koji ne zna da sjedi u sudu
87 ne daj sud prije nego čuješ riječ od obje strane
88 mudar čovjek čini mudrost, a drug zanatlija čini zanat
89 uho laika ne može uhvatiti važno učenje
90 za one koji nikad nisu naučili dobre stvari oni ne razumiju
91 ne čini iskoraštavajućim laskavcima tvoje prijatelje
92 jer mnogi su prijatelji pijenja i jela
93 laskaju u vreme kadgod mogu da zasite sebe
94 ali svi su nezadovoljni sa malo i nezasiti sa mnogo
95 ne veruj narodu, čopor je nestalan
96 jer ljudi i voda i vatra se jednako ne mogu kontrolisati.
Smrt i budući život
97 ne sjedi uzalud do vatre, slabeći svoje srce
98 budi umjeren u svojoj tugi, jer umjerenost je najbolja
99 neka nesahranjeni mrtvi prime njihov udio zemlje
100 Ne kopaj grob pokojnika, niti izlaži suncu
101 šta ne može biti viđeno, da ne raširiš nebesku ljutnju
102 nije dobro razriješiti ljudski okvir
103 jer nadamo se da ostaci otišlog će uskoro doći do svjetla ponovo
104 van zemlje, i potom oni će postati kao anđeli
105 jer duša ostaje neoštećena među preminulima
106 jer duh je zajam od Boga smrtnicima, i njegova slika
107 jer mi imamo tijelo od zemlje, i kad potom mi smo vraćeni ponovo u
zemlju
108 mi smo prah, i tad vazduh je primio naš duh
109 kad si bogat, ne budi štedljiv, sjeti se da si smrtan.
110 Nemoguće je uzeti bogatstvo i novac sa sobom u Had
11 svi su kao tijela, ali Bog vlada nad dušama
112 Had je naš večni dom i domovina
113 zajedničko mjesto za sve, siromašne i kraljeve
114 mi ljudi ne živimo dugo već za vreme
115 ali naša duša je besmrtna i živi večno zauvek
Nestabilnost života
116 Nitko ne zna šta će biti nakon sutra ili nakon časa
117 smrt je nesmotrena za smrtnike, i budućnost je neizvesna
118 Ne daj zlima da te poraze niti zato uzdiži se u uspehu
119 Mnogo puta u životu velika nesreća je došla iznenada
120 samopouzdanima i odpustila zlo uznemirenima
121 prilagodi se okolnostima, ne udaraj protiv vjetra.
Govor i mudrost, ljudske odlike
122 ne budi lud u svojim mislima u pijančenju se hvališući
123 vežbaj izgovaranje prave reči, koja će uveliko koristiti svima
124 Govor je čovjeku oružje oštrije od železa
125 Bog je dao oružje svakome stvorenju, mogućnost da leti
126 pticama, brzinu konjima, snagu lavovima
127 on je obukao bikove sa njihovim samo rastućim rogovima, on daje žaoku
pčelama
128 kako njihova priroda je odbrana, ali govor čoveka je njegova zaštita.
129 Ali govor božanski nadahnutog mudrošću je najbolje
130 Bolji je mudar čovjek nego jaki
131 Mudrost upravlja smjer zemalja i gradova i brodove.
Izbegavanje zlobnosti (ludosti) i život samouzdržanja i časnosti
132 Nesveto je sakriti zlog čoveka tako da sprečiš da bude doveden na
suđenje
133 neko mora vratiti zločinitelju silom.
135 Oni koji su sa zlime često umiru sa njima
135 ne primaj od lopova ukradeno, nezakonit zalog.
136 Oboje su lopovi, onaj koji prima kao i onaj koji krade
137 vrati svakome što zaslužuje , i nepristranost je najbolja na svaki
način
138 U početku budi umjeren sa svim stvarima, da na kraju ne padneš kratak
139 Ne uzimaj za sebe od uginule zvijeri obrok za hranu
140 ali ako zvijer tvoga neprijatelja padne na putu,pomozi joj da ustane
141 Nikad ne izlaži lutalicu i grešnika
142 Bolje je da učiniš milost prijatelju umjesto neprijatelju
143 otkinite zlo u pupoljku, i izliječite ranu
144 Sićušnom iskrom zapaljena je nepregledna šuma
145 Drži svoje srce suzdržanim i uzdrži se od sramotnih stvari
146 Bježite od zla glasa; bježite od bezakonitih ljudi
147 Ne jedi mesa koje je rastrgano od divlje životinje, već ostavi ostatke
148 brzim psima. Životinje jedu od životinja.
149 Ne čini napitke, drži se dalje od magijskih knjiga
150 Ne daj ruci nasilja nad nežnom decom
151 Beži razdor i svađa kad rat se približava
152 Ne čini dobra zlom čoveku, to je kao sejanje u more.
Korisnost rada
153 Naporno radi tako da možeš da živiš od vlastitih sredstava
154 jer svaki besposlen čovjek živi od onog šta njegove ruke mogu ukrasti
155 Zanat održava čovjeka, ali besposlen čovjek je pritisnut glađu
156 Ne jedi ostatke jela drugoga čovjeka
157 već jedi bez srama šta si zaradio sam
158 Ako netko nije učen zanatu, on mora kopati sa motikom
159 Život ima svaku vrstu rada ako si voljan da pomučiš
160 Ako hočeš da ploviš i budeš mornam, more je široko
161 i ako hočeš da obrađuješ zemlju, polja su široka
162 Nema laka rada bez muke, niti za ljude niti za blažene
163 Rad daje veliko povečanje časti
164 mravi napuštajući svoj dom, duboko kriveni pod zemljom
165 dolaze u potrebi za hranom kad polja
166 ispune gumno sa voćem nakon žito što je požnjeveno
167 Oni sami imaju teret od svježe vršene pšenice
168 ili ječma – i uvijek nosač slijedi nosača –
169 i od ljeta žetve oni sakupljaju njihovu hranu za zimu
170 bez umora. Ovaj mali narod mnogo radi
171 Pčele se muče, prelazeći vazduh, radeći savršeno,
172 bilo u pukotini šuplje stene ili u trsci,
173 ili u šupljini starog hrasta, unutar njegovih gnijezda,
174 u roju njihovih hiljadu čelijskih češalja, gradeći sa voskom.
Venčanje i devičanstvo
175 Ne ostani neoženjen, da ne bi
ostao bez imena
176 Daj prirodi dužno njoj, ti također, rodi zauzvrat kao što si bio rođen
177 ne obesčašćuj svoju ženu, prljajući svoju decu
178 jer preljubnički krevet ne donosi sinove nalik tebi
179 ne diraj maćehu, tvoga oca drugu ženu
180 več časti je kao majku, jer ona slijedi stope tvoje majke
181 ne imaj odnos sa robinjama tvoga oca
182 ne prilazi krevetu tvoje sestre, već odvrati se
183 niti idi krevetu žena tvoje braće
184 ne daj ženi da uništi nerođeno dete u njenom stomaku,
185 niti nakon njegovog rođenja da ga baci pred pse i lešinare kao plijen
186 Ne stavljaj svoju ruku na svoju ženu kad je trudna
187 ne odrezuj mladog muškog sposobnost množenja
188 ne traži polno sjedinjenje sa bezumnim životinjama
189 ne sramoti svoju ženu sramnim putevima odnosa
190 Ne sagrešuj sa nezakonitim polnim odnosom granice postavljene prirodom
191 jer čak životinjama nije ugodan odnos muških sa muškima
192 i ne daj ženi da oponaša polnu ulogu muškarca
193 ne predaj u cjelosti neobuzdanu osječajnost prema svojoj ženi
194 jer razvrat nije dobar, već strast uništava sve
195 Voli vlastitu ženu, jer šta je slađe i bolje
196 nego da uvijek žena je ljubazno raspoložena prema njenom mužu i muž
prema ženi
197 do stare dobi, bez svađe se odnositi?
198 Nedaj da iko nasilno ima odnos sa devojkom koja još nije zaručena
199 ne dovodi kao ženu u svoju kuću zlu i bogatu ženu
200 jer biti češ rob tvoje žene zarad ruševnog miraza
201 mi tražimo dobre konje i tvrdovrate bikove
202 orače zemlje, i najbolje pse
203 i mi budale ne težimo da oženimo dobru ženu
204 niti žena odbija lošeg čovjeka kad je bogat
205 Ne dodaj brak na brak, nesreću na nesreću
206 niti dopusti sebi svađu sa rođacima oko posjeda.
Porodični život
207 ne budi grub sa svojom decom, već budi nežan
208 i ako dete ti se suprotstavlja, neka majka smanji svoga sina na mjeru,
209 ili druge starješine porodice ili upravitelji narodni
210 ako dijete je dečak ne daj da mu uvojci rastu na glavi
211 ne pleti njegovu krunu niti križaj čvorove na vrhu njegove glave
212 Duga kosa nije primjerena za dečake, već za pohotne žene.
213 čuvajte mladalački vrhunac života lijepoga dječaka
214 jer mnogi bijesne za odnosom sa čovjekom
215 Čuvaj djevicu u čvrsto zaključanim sobama
216 i ne daj da bude viđena pred kućom do dana vjenčanja.
217 Ljepotu djece je teško njihovim roditeljima čuvati
218 Voli tvoje prijatelje do smrti, jer vjernost je dobra stvar
219 pokaži ljubav svojim rođacima i svetu slogu.
220 poštuj one sa sedom kosom u hramovima i prepusti svoje mjesto
221 i sve povlastice starijim osobama.
Stariji čovjek jednaka silaza
22 i iste dobi tvoga oca daj istu čast.
223 Daj svome robu platu koju ima njegov stomak
224 Odmjeri robu šta je određeno tako da on bude kako želiš
225 nemoj žigosati svoga roba, to ga vređa
226 ne povredi roba ogovarajući ga njegovu gospodaru
227 primi savjet također od razborita roba.
Epilog (Završna riječ)
228 Očišćenje je za čistoću duše, ne za tijelo
229 To su tajne pravednosti, živeći tako
230 neka živiš svoj život dobro do praga starosti.
