Rimljanima poslanica
svetog apostola Pavla
Glava 1
21. Jer kad poznaše Boga, ne proslaviše ga kao Boga niti mu zahvališe, nego zaludješe u svojijem mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo.
22. Kad se građahu mudri, poludješe,
23. I pretvoriše slavu vječnoga Boga u obličje smrtnoga čovjeka i ptica i četvoronožnijeh životinja i gadova.
24. Zato ih predade Bog u željama njihovijeh srca u nečistotu, da se pogane tjelesa njihova među njima samima;
25. Koji pretvoriše istinu Božiju u laž, i većma poštovaše i poslužiše tvar nego tvorca, koji je blagosloven vavijek. Amin.
26. Zato ih predade Bog u sramne slasti; jer žene njihove pretvoriše putno upotrebljavanje u besputno.
27.
Tako i ljudi ostavivši putno upotrebljavanje ženskoga roda, raspališe
se željom svojom jedan na drugoga, i ljudi s ljudima činjahu sram, i platu koja trebaše za prijevaru njihovu primahu na sebi.
28. I kao što ne marahu da poznadu Boga, zato ih Bog predade u pokvaren um da čine što ne valja,
29. Da budu napunjeni svake nepravde, kurvarstva, zloće, lakomstva, pakosti; puni zavisti, ubistva, svađe lukavstva, zloćudnosti;
30. Šaptači, opadači, bogomrsci, siledžije, hvališe, ponositi, izmišljači zala, nepokorni roditeljima,
31. Nerazumni, nevjere, neljubavni, neprimirljivi, nemilostivi.
32. A neki pravdu Božiju poznavši da koji to čine zaslužuju smrt, ne samo to čine, nego pristaju na to i onima koji čine.
Poslanica Rimljanima
1.
1. GNJEV BOŽJI NAD POGANIMA I ŽIDOVIMA
Nad poganima
(18)
Otkriva se doista s neba gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost
ljudi koji istinu sputavaju nepravednošću. (19) Jer što se o Bogu može
spoznati, očito im je: Bog im očitova. (20) Uistinu, ono nevidljivo
njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta,
umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike. (21) Jer premda
upoznaše Boga, ne iskazaše mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego
ishlapiše u mozganjima svojim te se pomrači bezumno srce njihovo. (22) Gradeći se mudrima, poludješe i (23) zamijeniše slavu neraspadljivog Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka, i ptica, i četveronožaca, i gmazova. (24) Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao nečistoći te sami obeščašćuju svoja tijela, (25) oni što su Istinu - Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. (26) Stoga
ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno
općenje protunaravnim, (27) a tako su i muškarci napustili naravno
općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s
muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga
zastranjenja. (28) I kako nisu smatrali vrijednim držati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te čine što ne dolikuje, (29) puni
svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloće; puni zavisti, ubojstva,
svađe, prijevare, zlonamjernosti; došaptavači, (30) klevetnici,
mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmišljači zala,
roditeljima neposlušni, (31) nerazumni, nevjerni, bešćutni, nemilosrdni.
(32) Znaju za odredbu Božju - da smrt zaslužuju koji takvo što čine - a
oni ne samo da to čine nego i povlađuju onima koji čine.
Wednesday, December 16, 2015
Monday, November 9, 2015
Monday, November 2, 2015
Knjiga Sirahova
Vladavina
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
Friday, October 30, 2015
Služba Bogu je protivna službi državi
Prva Knjiga o Samuelu
8.(5) I rekoše mu: "Eto, ti si ostario, a tvoji sinovi ne idu tvojim stopama. Postavi nam, dakle, kralja da nam vlada, kao što je to kod svih naroda." (6) Ali Samuelu nije bilo drago što su rekli: "Daj nam kralja da nam vlada!" Zato se Samuel pomoli Jahvi. (7) A Jahve reče Samuelu: "Poslušaj glas naroda u svemu što od tebe traži, jer nisu odbacili tebe, nego su odbacili mene, ne želeći da ja kraljujem nad njima.
(pred postavljanje prvog Izraelskog kralja - Saula)
*****
Prava kralja
Nezgodne strane kraljevske vlasti
8. (10) Samuel ponovi sve Jahvine riječi narodu koji je od njega tražio kralja. (11) I reče: "Ovo će biti pravo kralja koji će kraljevati nad vama: uzimat će vaše sinove da mu služe kod bojnih kola i kod konja i oni će trčati pred njegovim bojnim kolima. (12) Postavljat će ih za tisućnike i pedesetnike; orat će oni njegovu zemlju, žeti njegovu žetvu, izrađivati mu bojno oružje i opremu za njegova bojna kola. (13) Uzimat će kralj vaše kćeri da mu priređuju mirisne pomasti, da mu kuhaju i peku. (14) Uzimat će najbolja vaša polja, vaše vinograde i vaše maslinike i poklanjat će ih svojim dvoranima. (15) Uzimat će desetinu od vaših usjeva i vaših vinograda i davat će je svojim dvoranima i svojim službenicima. (16) Uzimat će vaše sluge i vaše sluškinje, vaše najljepše volove i magarce i upotrebljavat će ih za svoj posao. (17) Uzimat će desetinu od vaše sitne stoke, a vi sami postat ćete mu robovi. (18) I kad jednoga dana budete vapili za pomoć zbog kralja koga ste sami izabrali, Jahve vas neće uslišati u onaj dan!"
*****
12.(17) ...I jasno ćete razabrati kako je veliko zlo koje ste učinili pred Jahvom tražeći sebi kralja."
Tuesday, October 27, 2015
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. (Platon)
U javnom životu Grka muzika je imala značajnu ulogu. Svaki omladinac
je morao da svira bar jedan instrument, a u pojedinim gradovima svi
gradjani su morali da pevaju u horu.Grčki filozof Platon je govorio :
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Ovo dokazuje da
muzika nije bila slučajnost, već je morala da služi usavršavanju
duhovnog života čoveka.
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Wednesday, September 23, 2015
Uticaj klasične muzike na životno dobro
Vidio sam da u Bosni ne postoji nijedna radio stanica koja emituje klasičnu muziku u cijelom terminu. To rade samo neke stanice ponekad. Kako to da od mase stanica kojih ima preko stotinu koje puštaju narodnu i ostalu svu muziku, nema ni jedne koja bi se bavila samo klasikom, ili eto kulturnom muzikom? To bi uključivalo ozbiljnu muziku i drugog tipa kao izvornu, tradicionalnu muziku ili džez, kao što to radi hrvatski radio treći program, koji je zapažam olabavio u odnosu na onaj od prije deset godina, jer osnov treba biti kvalitetna muzika, bez sklonosti ka domaćim nekvalitetnim kompozitorima, i pojavilo se masa govornih emisija, koje imaju manjak kvaliteta. Dakle bitna je muzika i to kvalitetna. Pušta se sve, ali ono što je dobro pušta se češće. Nisam upoznat ali u Beogradu također postoji sličan radio, ali u Bosni nijedan. Nekako postoje neke vjerske radio stanice što nekako ublažava svu bol radio prostora. Govorim o područjima, ne želeći se oslanjati na internet radio, govorim o onomu što obrazuje, smiruje i prosvjetljuje ljude.
Naravno da ćete imati zaostao narod ako mu puštate nakaradnu
muziku. Ko želi dobro nekomu puštati će mu ozbiljnu muziku. Međutim danas je u
opticaju zarada, kako zavesti čovjeka. Ozbiljne zemlje imaju svoje ozbiljne
projekte, podršku. Danas u Bosni ko završi muzičku akademiju, trebalo bi
da bude podržan da od toga i živi, jer muzičar je prosvjetitelj. Na zapadu se
vidi po pojavi izvođača da postoje normalniji uvjeti, međutim zemlja kao Bosna
zaostaje u tom, zato i jeste zaostala. Jedan Iran ili Turska vidi se po
izdavaštvu koliko su posvećeni tomu, pa i Rusija i Kina, i druge zemlje. Dakle
to je mjerilo razvijenosti i šta učiniti po pitanju razvijenosti? – Napasti sa
ozbiljnom muzikom i što manje klasirati i plasirati ostalu nakaradnu muziku, u
cilju prosvječivanja a ne zaostavljanja ljudi. Siguran sam da povečanim
emitovanjem ozbiljne, kulturne ili klasične muzike, uticalo bi se na pozitivan
način na život ljudi, njihovo razmišljanje i ponašanje, što bi utjecalo na životno
dobro i njih i drugih pored njih.
Sunday, September 6, 2015
Ensemble Oni Wytars - Mediterraneum
Ensemble Oni Wytars - Mevlana (trad. sufi hymn)
Ensemble Oni Wytars - Firassu in si b
POSEBNA PREPORUKA
Ensemble Oni Wytars - Osman Pasha (trad. Ottoman)
Ensemble Oni Wytars - Havasi & Mediana Pipa
I OVO DRUGI DIO
I OVO DRUGI DIO
Ensemble Oni Wytars - Nani, nani (sephardic)
Ovo su dijelovi koncerta koji su se meni posebno svidjeli, čitav koncert je na youtubu
Ovo su dijelovi koncerta koji su se meni posebno svidjeli, čitav koncert je na youtubu
Thursday, August 27, 2015
Friday, May 15, 2015
Subscribe to:
Posts (Atom)